Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS)

Sindrom iznenadne smrti dojenčadi (SIDS), koji se naziva i “smrt u kolijevci”, definira se kao iznenadna smrt djeteta mlađeg od godinu dana koja i nakon opsežne istrage ostaje neobjašnjena. SIDS je vodeći uzrok smrti dojenčadi između jednog mjeseca i jedne godine u BiH, Evropi i SAD-u.

Šta je SIDS? 

SIDS je termin koji se koristi za opisivanje iznenadne i neobjašnjive smrti dojenčeta starosti između jednog mjeseca i jedne godine. Većina dojenčadi koja podlegnu SIDS-u imaju između dva i četiri mjeseca, a 90% je mlađe od šest mjeseci. Većina takvih beba umire tokom spavanja, često između ponoći i 6 ujutro, i nema znakova da su patili. Podrazumijeva se da prije nego što se utvrdi da je dijete umrlo od SIDS-a, moraju se istražiti svi drugi mogući uzroci smrti.

Šta je uzrok SIDS-a?

Budući da je SIDS definisan kao “neobjašnjiva” smrt, uzrok SIDS-a je nepoznat. Najverovatnije je da postoji više faktora koji kombinirano izazivaju ovaj sindrom. Mnoge studije su provedene i najvjerovatnija teorija je da dojenčad koja umru od SIDS-a imaju određene predispozicije (kao što je genetski obrazac ili suptilna nerazvijenost mozga). Uz to se smatra da su dojenčad izložena određenom okidaču (npr. nesiguran položaj za spavanje ili okruženje za spavanje, majke koje puše, infekcija ili drugi oblik stresa) u ranoj fazi razvoja mozga ili imunološkog sistema koji izazivaju ometanje protoka zraka kroz disajne puteve. 

Poznat je veliki broj rizika za SIDS: pušenje roditelja, posebno majke, korištenje alkohola i opojnih droga, godine majke (majke mlađe od 20 godina), pregrijavanje djeteta, spavanje potrbuške, premekana površina na kojoj dojenče spava, spavanje sa dojenčetom u istom krevetu, nedonesenost, neadekvatna medicinska njega u vrijeme trudnoće.

Nema dokaza da vakcinacije u djetinjstvu povećavaju rizik od SIDS-a. Postoje anegdotski izvještaji o dojenčadi koja umiru nekoliko dana ili sedmica nakon vakcinacije, međutim, većina dojenčadi u starosnoj dobi koja je u riziku od SIDS-a prima rutinske vakcine. Nadalje, broj slučajeva SIDS-a je opao za više od 50% od sredine 1980-ih, dok je broj primljenih vakcina nastavio da raste.

Kako smanjiti rizik od SIDS-a?

Nijedan sistem za praćenje, test ili kombinacija simptoma ne može precizno predvidjeti da li bi dijete moglo podleći SIDS-u. Ipak, postoji nekoliko strategija koje mogu efikasno smanjiti rizik od SIDS-a.

Tokom trudnoće — Trudnice bi trebalo da primaju redovnu prenatalnu njegu i ne bi trebalo da puše tokom trudnoće. Oba ova faktora smanjuju rizik od SIDS-a nakon rođenja djeteta.

Nakon rođenja — Nakon što se dijete rodi, sljedeći faktori utiču na smanjenje rizika od SIDS-a:

• Bebe bi trebalo da spavaju na leđima – Sve bebe, uključujući i bebe koje su rođene prije vremena, trebalo bi da budu polegnute na leđa prilikom svakog spavanja. Američka akademija za pedijatriju (AAP) započela je kampanju 1992. godine pod nazivom “Back to Sleep”, s ciljem informisanja roditelja o važnosti stavljanja beba da spavaju na leđima, zahvaljući kojoj je stopa SIDS-a pala za preko 50%. Spavanje na boku se više ne preporučuje, a ne bi trebalo koristiti ni “pozicionere za spavanje” ili jastuke za dojenčad, jer oni mogu biti opasni. Pozicioniranje u položaju na trbuščić je jedino dozvoljeno kada je dojenče budno i odrasla osoba ga može posmatrati. Ako praktikujete povijanje svoje bebe za spavanje (čvrsto umotavanje kako bi se ograničilo kretanje), povijanje bi trebalo prekinuti čim dijete bude dovoljno staro da pokuša da se prevrne. Posebno je važno da povijena beba spava samo na leđima.

• Bebe ne bi trebalo da dijele krevet sa odraslima ili drugom djecom tokom spavanja – U ovom slučaju rizik od SIDS-a i slučajne smrti od gušenja je povećan. Donesite bebu u svoj krevet samo da je nahranite ili utješite, nakon čega bebu treba vratiti u kolijevku ili krevetac.
• Dijeljenje sobe – Postavite dječji krevetić ili kolijevku u vašoj spavaćoj sobi, blizu vašeg kreveta prvih 6 mjeseci ili, idealno, prve godine. Ovo može smanjiti rizik od SIDS-a za čak 50% i mnogo je sigurnije od dijeljenja kreveta. Osim toga, dijeljenje sobe će vam olakšati hranjenje i čuvanje bebe.
• Čvrsta površina za spavanje – Beba bi trebalo da bude postavljena da spava na čvrstoj površini. Bebe nikada ne bi trebalo da spavaju na mekanim površinama, kao što su sofe/kauči, jastuci punjeni sintetčkim mekanim materijalima, vodeni kreveti, zračni madraci i posteljina od ovčje vune. 
• Autosjedišta ne bi trebalo da se koriste za spavanje – Autosjedišta, kolica ili ljuljačke ne bi trebalo rutinski koristiti za spavanje, jer bebe ne dišu dobro u sjedećem položaju. Upotreba autosjedalice za putovanje automobilom ima sigurnosne prednosti koje jasno nadmašuju mali rizik od SIDS-a povezan sa spavanjem u njima. Stoga nije preporučeno rutinsko korištenje autosjedalica za spavanje izvan automobila, ali preporučujemo njihovu upotrebu za putovanja automobilom.
• Izbjegavajte mekane predmete u krevetu – Mekani predmeti (npr. Jastuci, jorgani, plišane životinje) i dekice ne bi trebalo da budu u bebinom krevetiću ili kolijevci. Jastučići branika se ne smiju koristiti. Glava bebe bi trebalo da ostane nepokrivena tokom spavanja. Odjeća za spavanje za dojenčad (“jednodjelna pidžama” ili “vreća za spavanje”) je sigurna zamjena dekici, pod uvjetom da je odjeća za spavanje odgovarajuće veličine i odabrana kako bi se izbjeglo pregrijavanje.
• Ne pušite – Njegovatelji bebe i drugi članovi domaćinstva bi trebalo da prestanu pušiti. Roditelji koji ne mogu da prestanu pušiti se upozoravaju da izbjegavaju pušenje u prisustvu djeteta, naročito u zatvorenim prostorima, uključujući automobil.
• Dojenje – Osim što ima druge zdravstvene prednosti, dojenje pomaže u zaštiti od SIDS-a. Zaštita od SIDS-a se povećava s više mjeseci dojenja, ali nije ograničena isključivo na dojenje.

Drugi faktori – Drugi, manje dokazani, faktori koji mogu pomoći u zaštiti od SIDS-a, uključuju:

• Izbjegavajte pregrijavanje – beba bi trebalo da bude lagano obučena za spavanje, a temperatura u spavaćoj sobi bi trebalo da bude ugodna za lagano obučenu odraslu osobu (približno 18ºC). Ako je beba obučena u krevetiću, nije potrebno više od tankog pokrivača. Bebe ne bi trebalo da spavaju pored radijatora, grijalice ili na direktnom suncu. Ventilator u bebinoj sobi može smanjiti šanse za pregrijavanje i pomoći u cirkulaciji zraka.
• Dude – Upotreba dude („duda“ ili „cucla“) tokom spavanja može smanjiti rizik od SIDS-a. Savjetuje se da se duda koristi kada se beba stavlja na spavanje, ali da se ne koristi kada beba zaspi. Također se savjetuje odgađanje uvođenja dude do mjesec dana starosti za bebe kako bi se osiguralo da je nagon za dojenje čvrsto uspostavljen.

GDJE DOBITI VIŠE INFORMACIJA — Pedijatar vašeg djeteta je najbolji izvor informacija za pitanja i nedoumice u vezi sa zdravstvenim problemom vašeg djeteta.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.