Sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS)
5 Maja, 2022
Benigna hiperplazija prostate (BPH)
11 Maja, 2022

Šta je menopauza?

Menopauza je period u životu žene kada ona prestane da dobija menstruaciju. U tom periodu njeni jajnici prestaju oslobađati jajašca i prestanu proizvoditi hormone estrogen i progesteron. Menopauza se obično javlja između 45 i 55 godina, a u prosjeku oko 50 godina starosti. Kada se menopauza javlja nakon odstranjenja jajnika, to se zove hirurška menopauza. Ako je samo maternica odstranjena, a jajnici nisu, nije lako odrediti da li i kada nastupa menopauza. Žene koje nemaju maternicu, a imaju jajnike, još uvijek mogu imati simptome menopauze. 

Kako znati da li se približavate menopauzi?

  • Menstruacije postaju neredovite i rjeđe nego obično (na primjer – svakih pet do šest sedmica umjesto svake četiri),
  • Mensturualna krvarenja su kraća nego ranije,
  • Izostanak jedne ili više menstruacija, 
  • Naleti ili talasi vrućine,
  • Promjene raspoloženja.

“Naleti ili talasi vrućine u toku dana i noći su vrlo česti i neprijatni za većinu žena koje su u menopauzi. Oni mogu uzrokovati poremećaj spavanja, razdražljivost, te smanjenu koncentraciju. “

Koji su simptomi menopauze?

Neke žene prolaze kroz menopauzu bez simptoma, ali većina ima jedan ili više od sljedećih simptoma:

  • Naleti ili talasi vrućine – osjećaju se poput talasa intenzivne toplote koji započinje u prsima i licu, a zatim se kreće tijelom. Obično se počnu događati neposredno prije prvih znakova menopauze i početka neredovnih menstruacija.
  • Noćno znojenje – naleti vrućine koji se javljaju tokom spavanja.
  • Problemi sa spavanjem.
  • Suhoća vagine – menopauza može dovesti do smanjenja vlažnosti i istanjenja sluznice vagine i okolnih tkiva. To obično započinje nekoliko godina nakon menopauze. Zbog takvih promjena na sluznici spolni odnos može biti neprijatan.
  • Problemi s koncentracijom i pamćenjem – uzrok tome može biti nedostatak sna koji se često događa u menopauzi. 
  • Promjene raspoloženja, a ponekad i depresivne emocije – dolaskom menopauze neke žene mogu razviti simptome depresije ili anksioznosti. To se posebno odnosi na žene koje su i ranije imale probleme sa depresijom i koje su izložene velikom stresu. Simptomi depresije su osjećaj tuge, gubitak interesa za rad, poremećaji spavanja koji uključuju smanjenu ili povećanu potrebu za snom.

Koliko dugo traju simptomi menopauze?

Naleti ili talasi vrućine u toku dana i noći su vrlo česti i neprijatni za većinu žena koje su u menopauzi. Oni mogu uzrokovati poremećaj spavanja, razdražljivost, te smanjenu koncentraciju. Većina žena se pita koliko dugo ovi simptomi mogu trajati. To je vrlo individualno. Studije koje su do sada urađene u toj oblasti odnose se uglavnom na simptome naleta vrućine. Rezultati su pokazali da ti simptomi menopauze mogu trajati mnogo duže nego što se mislilo: prosjek je 7,4 godine. Dužina zavisi od rase i etničke pripadnosti. Na primjer: 5 godina za žene azijskog porijekla, 7 godina za žene bijele rase, 9 godina za žene latinoameričkog porijekla, a čak 10 godina za žene crne rase. 

Kada je potrebno posjetiti ljekara?

Ako se menstrualni ciklus poremeti, trebalo bi da se posavjetujete sa svojim ljekarom oko prepoznavanja simptoma menopauze, a naročito ako imate simptome koji vas iscrpljuju ili direktno utiču na vaše zdravlje. Na primjer, trebalo bi da posjetite svog ljekara ako ne možete spavati zbog noćnog znojenja, ako vam je teško raditi zbog naleta vrućine, ili ako se osjećate tužni i više ne uživate u stvarima u kojima ste do sada uživali.

Također biste trebali posjetiti svog ljekara ukoliko:

  • Imate menstruaciju češće nego svake treće sedmice,
  • Imate povećana menstrualna krvarenja,
  • Primijetite čak i minimalno krvarenje između menstruacija,
  • Nakon perioda od 12 mjeseci bez menstruacije, ponovno počnete krvariti, čak i ako je to krvarenje minimalno.

Postoji li test za menopauzu?

Menopauza je klinička dijagnoza i testovi se ne rade na rutinskoj bazi. Postoji laboratorijski test koji može ukazati na menopauzu. Taj test se, na primjer, koristi kod žena koje prerano uđu u menopauzu (prije 40. godine). Važno je napomenuti, iako je menopauza neprijatan period za većinu žena, to ipak nije bolest. Menopauza je normalni fiziološki period u životu žene koji uzrokuje simptome zbog smanjene proizvodnje ženskih hormona estrogena i progesterona, a dolazi u određenim godinama.

Da li je i dalje moguće zatrudnjeti?

Sve dok dobijate menstraciju, čak i ako su menstruacije neredovne, moguće je zatrudnjeti. Ako ne želite trudnoću, koristite neki oblik zaštite.

Kako se liječe simptomi menopauze?

Postoje tretmani koji mogu pomoći i ublažiti simptome menopauze. Liječenje naleta vrućine uključuje hormonsko liječenje. Kod osoba koje ne žele uzimati hormonske lijekove odobrena je upotreba nekih antidepresiva. 

  • Hormon estrogen je najefikasnija terapija za simptome menopauze i mora se uzimati sa hormonom progesterona (ako imate maternicu). Stručnjaci tvrde da su ovi hormoni efikasni i bezbijedni za žene u kasnim 40-im i ranim 50-im godinama, a koje imaju intenzivne simptome menopauze. Ako želite uzimati hormone, pitajte svog ljekara za savjet. Ne bi trebalo da uzimate hormone ako ste pušač ili ste imali karcinom dojke, srčani udar, moždani udar ili krvne ugruške.
  • Neke vrste antidepresiva mogu ublažiti nalete vrućine i depresiju.
  • Liječenje suhoće vagine uključuje vaginalne estrogenske preparate. Ovo je opcija za žene koje imaju suhoću vagine, a nemaju druge simptome menopauze. Vaginalni estrogen je oblik estrogena koji se stavlja direktno u vaginu. Može biti u obliku krema, tableta ili savitljivog vaginalnog prstena. Vaginalni estrogen sadrži male doze hormona koji ne povećavaju značajno nivo estrogena u krvi i drugim organima.

Šta možete učiniti da zaštitite svoje kosti u menopauzi?

Zbog smanjene proizvodnje estrogena od strane jajnika u menopauzi dolazi do gubitka gustoće kostiju. To s vremenom može dovesti do osteoporoze i povećanog rizika za lomove ili frakture. 

Fizičku aktivnost i dovoljno unošenje proteina, kalcijuma i vitamina D neophodno je održavati cijeli život, a posebno u vrijeme menopauze. Fizička aktivnost, ne samo da povećava koštanu gustoću, nego povećava i koordinaciju pokreta, što direktno smanjuje rizik za pad, te samim tim i mogućnost preloma kosti.

Šta možete učiniti kako biste ublažili simptome menopauze?

Možete isprobati neke savjete iz sljedeće tabele. Posavjetujte se sa svojim ljekarom prije nego što uzmete bilo koji “prirodni lijek”.

SimptomiŠta možete učiniti
Naleti vrućine i noćno znojenjeOblačite se slojevito kako biste mogli bolje regulisati tjelesnu temperaturu.
Snizite temperaturu u kući za stepen ili dva i izbjegavajte tople napitke, poput kafe ili čaja, naročito poslije podne. Izbjegavajte alkohol.
Pušenje pogoršava nalete vrućine. Prestanite pušiti ako to radite.

Suhoća vagine
Koristite lubrikant prije spolnog odnosa. Po preporuci ljekara, možete koristiti i vaginalne estrogenske preparate.
Problemi sa spavanjemOdržavajte kvalitetan san. Idite na spavanje i budite se svaki dan u isto vrijeme, čak i kada ne spavate dovoljno.
Promjene raspoloženjaOstanite aktivni. Vježbe pomažu u ublažavanju promjena raspoloženja. Ako su simptomi promjena raspoloženja ozbiljni i direktno utiču na kvalitet vašeg zivota, potražite stručnu pomoć.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.


Notice: Trying to access array offset on value of type null in /home/znanjemd/public_html/wp-content/themes/betheme/includes/content-single.php on line 285
Dr. Eldina Vajzović Nizamić