Rizici elektronskih cigareta za djecu, tinejdžere i mlade osobe
5 Maja, 2022
Šta je senilna makularna degeneracija?
8 Novembra, 2022

Poremećaj prilagođavanja

Poremećaj prilagođavanja je oboljenje povezano sa stresom, tj. većim osjećajem stresa nego što bi se inače očekivalo kao odgovor na neugodan ili neočekivan događaj. Takav odgovor na stres uzrokuje značajne probleme u odnosima, na poslu ili u školi. Problemi na poslu, u školi, narušeno zdravlje, smrt ili bolest bliske osobe (npr. član porodice), ili bilo koja vrsta promjena životnih navika mogu izazvati stres. Ljudi se uglavnom prilagođavaju takvim promjenama u roku od nekoliko mjeseci. Ali ako imate poremećaj prilagođavanja, onda nastavljate da imate emocionalne ili bihevioralne reakcije (poremećaj ponašanja) koje mogu doprinijeti osjećaju anksioznosti ili depresije. Neki od stresnih događaja koji mogu prouzrokovati poremećaje prilagođavanja su:

  • Razvod ili bračni problemi;
  • Međuljudski problemi;
  • Velike životne promjene, kao što su penzija, porođaj i odgajanje novorođenog djeteta ili odlazak odraslog djeteta na školovanje;
  • Gubitak posla, gubitak voljene osobe ili finansijski problemi;
  • Problemi u školi ili na poslu;
  • Životno opasna iskustva, kao što su fizički napad, borba ili prirodna katastrofa;
  • Tekući stresori, kao što su bolesti ili život u području sa povećanim stepenom kriminaliteta.

Simptomi

Znaci i simptomi zavise od vrste poremećaja prilagođavanja i mogu se razlikovati od osobe do osobe. Poremećaji prilagođavanja utječu na to kako se osjećate i mislite o sebi i svijetu i mogu utjecati i na vaše postupke ili ponašanje. Neki primjeri uključuju:

  • Osjećaj tuge, beznadežnosti ili nedostatak uživanja u stvarima u kojima ste nekad uživali;
  • Čest plač;
  • Pretjerana zabrinutost ili nervoza;
  • Problemi sa spavanjem;
  • Nedostatak apetita;
  • Poteškoće s koncentracijom;
  • Osjećaj preopterećenosti;
  • Poteškoće u funkcioniranju u svakodnevnim aktivnostima;
  • Povlačenje iz društvenog života;
  • Izbjegavanje važnih stvari kao što su odlazak na posao ili plaćanje računa;
  • Samoubilačke misli ili ponašanje.

Simptomi poremećaja prilagođavanja počinju u roku od tri mjeseca od stresnog događaja i mogu trajati ne duže od 6 mjeseci nakon završetka stresnog događaja. Međutim, uporni ili hronični poremećaj prilagođavanja može se nastaviti više od 6 mjeseci, posebno ako se uzrok stresa nastavlja, kao što je na primjer nezaposlenost.

Rizični faktori i iskustva

Poremećaji prilagođavanja su uzrokovani značajnim promjenama ili stresorima u vašem životu. Genetika, životna iskustva i temperament mogu povećati predispoziciju za nastanak poremećaja prilagođavanja. Neki faktori mogu doprinijeti da imate veće šanse za obolijevanje od poremećaja prilagođavanja.

Životna iskustva mogu utjecati na to kako se suočavate sa stresom. Na primjer, rizik od razvijanja poremećaja prilagođavanja može se povećati ako je neko doživio značajan stres u djetinjstvu, ima drugih problema sa mentalnim zdravljem ili kada se broj teških životnih okolnosti dogodi u isto vrijeme.

Kada otići doktoru?

Razgovarajte sa svojim doktorom ako nastavite da se osjećate preopterećeno ili ako imate svakodnevnih problema. Možete dobiti tretman koji će vam pomoći da se lakše suočite sa stresnim događajima i da se ponovo osjećate bolje. Poremećaj prilagođavanja može se razviti i kod djece. Ako ste zabrinuti u vezi prilagođavanja ili ponašanja vašeg djeteta, razgovarajte sa pedijatrom, psihologom ili dječijim psihijatrom.

Ako razmišljate da povrijedite sebe ili nekog drugog, odmah nazovite lokalni broj za hitne slučajeve, idite u hitnu pomoć ili se povjerite pouzdanom članu porodice ili prijatelju. 

Ako se poremećaj prilagođavanja ne riješi, to na kraju može dovesti do ozbiljnijih problema mentalnog zdravlja kao što su poremećaji anksioznosti, depresije ili zloupotrebe opojnih supstanci i ovisnost o drogama.

Prevencija

Ne postoje zagarantovani načini da se spriječe poremećaji prilagođavanja. Međutim, razvijanje vještina koje grade i jačaju otpornost, može pomoći u situacijama visokog stresa.

Ako znate da se sprema stresna situacija — kao što je otkaz ili penzija — obratite se osobama koje su vam podrška, unaprijedite svoje zdrave navike i radite na svojoj unutrašnjoj snazi. Podsjetite se da je ovo prolazno i da se, uz dobru podršku, možete iznijeti s tim. Također, razmislite o tome da se javite svom doktoru ili stručnjaku za mentalno zdravlje kako bi vam pomogli da pronađete zdrave načine za upravljanje stresom.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.