Poremećaj prilagođavanja
5 Maja, 2022
Dijabetično stopalo
8 Novembra, 2022

Šta je senilna makularna degeneracija?

Ukoliko imate 65 godina i više, te primjetite da vaš vid slabi, da se linije iskrivljuju i slika ispred vas zamućuje, postoji vjerovatnoća da imate početni stadij senilne makularne degeneracije (Age-related macular degeneration – AMD). Ovakvo stanje nastupa uslijed degenerativnih promjena u stražnjem dijelu vašeg oka koji se naziva žuta mrlja ili makula lutea. U razvijenim zemljama, AMD predstavlja najčešći uzrok legalnog gubitka vida i sljepila kod osoba preko 65 godina starosti. Trenutna zastupljenost ovog oboljenja je između 1.5% ukupne populacije preko 52 godine starosti.

Koji su najčešći simptomi AMD?

Gubitak vida je obično vrlo postepen. Prvi znaci mogu biti vrlo suptilni kao što su poteškoće kod vožnje ili čitanja, ovisnost o jačem svjetlu i potreba za korištenjem uvećala kod čitanja ili kod obavljanja drugih radnji. Najčešći znaci su:

  1. Mutan centralni vid, posebno vid na blizinu;
  2. Krivljenje linija i oblika;
  3. Vid kao da gledate kroz vodu;
  4. Teškoće razlikovanja finih detalja;
  5. Umanjenje slike;
  6. Skotomi (središnje slijepe mrlje).

Koji su riziko-faktori za nastanak ovog oboljenja?

Starija životna dob, pušenje, genska ekspresija (CFH), ženski spol, dislipidemija, pozitivna porodična historija, redovno konzumiranje alkohola, hronične kardiovaskularne bolesti (srčani udar, neregulisani povišen pritisak, moždani udar), neki lijekovi koji su često u upotrebi, kao na primjer aspirin.

Kako se postavlja dijagnoza AMD?

Dijagnostika se vrši obaveznim pregledom kod oftalmologa koji će uradititi potrebna testiranja koja uključuju:

  • testiranje Amsler grid testom;
  • pregled vidne oštrine;
  • pregled očnog dna;
  • snimak očnog dna optičkom koherentnom tomografijom – OCT ili fluresceinskom angiografijom – FA.

Kako se može tretirati AMD?

Trenutno ne postoji lijek koji može prevenirati ovo oboljenje, ali postoje različite terapijske mogućnosti kojima se progresija može usporiti ili simptomatski liječiti i poboljšati vid. 

Terapija zavisi od oblika, te stepena progresije bolesti. Prvi oblik je lakši, a naziva se suhom formom senilne makularne degeneracije. Karakterizira se nakupljanjem otpadnog materijala u makuli uslijed kumulativnog oksidativnog stresa koje se nazivaju druze, te atrofijom sloja retine koji je jako važan za normalnu vidnu oštrinu, a naziva se retinalni pigmentni epitel.

Početak bolesti se može usporiti ili odložiti korištenjem vitamina i suplemenata specijalno namjenjenih za žutu mrlju, i to vitamini A, C, D i E, zeaksantin, beta-karoten, zink, omega-3 kiseline, bakar i lutein. Ovi vitamini i suplementi najčešće se uzimaju u obliku jedne tablete koja sadrži sve sastojke. Svakako, neophodan je pregled oftalmologa za utvrđivanje stanja bolesti prije započinjanja čak i vitaminske terapije. Ne započinjite tretman ili terapiju bez preporuke vašeg ljekara koju kombinaciju vitamina i u kojem omjeru da uzmate. 

Drugi oblik je teži u smislu simptoma koje pacijent osjeća, te terapijskih mogućnosti i njihovog efekta. Ovaj oblik se naziva vlažnom formom senilne makularne degeneracije i karakteriziran je nastankom novih, fragilnih krvnih sudova na mjestima gdje ne trebaju biti i njihovim curenjem. Klinički, ovo stanje predstavlja stvaranje horoidealne vaskularne membrane. Najteži oblici se karakteriziraju atrofičnim plažama bez pigmenta u makuli, subretinalnim krvarenjima i curenjem tečnosti, te stvaranjem fibroznih ožiljaka na stražnjem dijelu oka. Ovakva stanja se liječe aplikacijom antiangiogenskih injekcija (anti-VEGF) u oko u intervalima koji zavise od stanja i aktivnosti bolesti. Druga opcija su leserski tretmani poput laserfotokoagulacije.

U slučajevima najtežih oblika, kada i pored maksimalnog liječenja, pacijent ne može da povrati vidnu oštrinu, koriste se različite vrste optičkih pomagala u vidu elektronskih naočala, naočala sa integrisanim povećalima za daljinu, naočala sa integrisanim lupama za blizinu i mnoga druga koja olakšavaju svakodnevne životne aktivnosti pacijenata u terminalnim fazama senilne makularne degeneracije.

Kako možemo prevenirati i usporiti progresiju AMD?

Prestanak pušenja, redukcija tjelesne težine, korekcija hipertenzije i dislipidemije, te korištenje nutritivnih suplemenata specifično namjenjenih za senilnu makularnu degeneraciju su oblici preveniranja. 

Također, možete se i periodično samotestirati gledajući u Amsler grid test svakim okom pojedinačno u centralnu tačku i vidjeti da li Vam se linije krive ili nestaju. Ukoliko primjetite bilo što drugačije od pravih, punih linija, obavezno se javite svom oftalmologu.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.