Da li je zaista potrebno prijeći 10.000 koraka dnevno da bismo bili zdraviji?

Većini nam je poznata procjena da je potrebno preći minimalno 10.000 koraka dnevno da bismo bili optimalnog zdravlja. U svijetu gdje skoro svi imamo pametne uređaje, pametne mobitele i pametne satove, poprilično je lako pratiti broj koraka uz pomoć raznih mobilnih aplikacija. Gledajući po naučnoj osnovi, donedavno, dok nije izašla nova studija, je bilo nejasno koji je to minimalni i optimalni broj koraka dnevno potreban za poboljšanje zdravlja. Nova studija objavljena u Journal of American Cardiology razjasnila je konfuziju u vezi s optimalnim brojem koraka koje, radi boljeg zdravlja, treba preći svaki dan.

Studija otkriva da zdravstvene prednosti počinju između 2.500 i 2.700 koraka dnevno. Za najjaču odbranu od kardiovaskularnih bolesti, oko 7.000 dnevnih koraka je magični broj, a najveće smanjenje rizika od smrtnosti događa se sa oko 9.000 koraka svaki dan, bez obzira na spol.

Do ovih rezultata se došlo tako što je izvršena meta-analiza tj. analiza 12 drugih relevantnih studija vezanih za opću populaciju. Elektronske baze podataka pretražene su od početka pa do oktobra 2022. U studiji su mjereni incidenti kardiovaskularnih bolesti (KVB) i smrtnost koja je njima uzrokovana. Ovo uključuje pojavu moždanog udara, nefatalnog infarkta miokarda, fatalne koronarne bolesti srca ili zatajenja srca. Ova studija obuhvatila je 111309 osoba koje su nosile akcelerometre ili fitness trackere, i time su identifikovani minimalni i optimalni broj koraka za smanjenje štetnih zdravstvenih ishoda.

Hodanje od 2.500 koraka dnevno smanjilo je rizik od smrtnosti od svih uzroka za 8%, dok je hodanje od 2.700 koraka smanjilo rizik od KVB za 11%. Hodanje 9.000 koraka dnevno smanjuje rizik od prijevremene smrti za 60%. Nadalje, može se smanjiti rizik od KVB za 51% svakodnevnim hodanjem 7.000 koraka. Osim toga, autori studije su otkrili da su umjereni i brži tempo hodanja – za razliku od sporijeg tempa hodanja – posebno efektivni i povezani s dodatnim zdravstvenim prednostima. Bitno je napomenuti da je sporiji tempo hodanja također pokazao vezu sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti.

Često spominjani dnevni cilj od 10.000 koraka uvelike je opovrgnut. Nije imao nikakvu naučnu utemeljenost kada se prvi put pojavio u kampanji pedometra 1964. godine, prema članku Medical News Today.

Ovi rezultati mogu proširiti i potpomoći savremene preporuke za fizičku aktivnost s obzirom na lako razumljiv koncept brojanja koraka. Svaki korak je bitan. Svako bi trebao razmisliti o dodavanju 1000 koraka (~10 minuta hodanja) svojoj dnevnoj rutini, jer čak i mala povećanja mogu rezultirati značajnim zdravstvenim prednostima.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.