Humani papilomavirus (HPV) je najčešći uzrok karcinoma grlića materice i genitalnih bradavica.
Ukupno 5% svih karcinoma koji se razviju u svijetu vezano je za infekciju HPV-om.
Infekcije HPV-om su najčešće spolno prenosive infekcije u svijetu. Procenat ljudi koji se zarazi HPV-om se kreće između 75 i 85%. Skoro svaka nevakcinisana osoba koja je seksualno aktivna se može zaraziti sa HP virusom u toku svoga života. Većina HPV infekcija su prolazne (u okviru 1-2 godine), ali u manjem procentu infekcija može biti dugotrajna – hronična te vremenom izazvati određene vrste karcinoma:
Najveći broj karcinoma koji se povezuju s HPV infekcijom je, ipak, karcinom grlića materice u zemljama sa niskom i srednje niskom stopom socijalno-ekonomske razvijenosti.
Karcinom grlića materice ne pokazuje simptome čak ni 20 godina nakon infekcije HPV-om.
Zbog toga je primarna zaštita – vakcinisanje, jedna od najučinkovitijih mjera da žene ne razviju ovu vrstu karcinoma.
Dok je, s jedne strane broj karcinoma grlića materice u razvijenim zemljama u padu, zahvaljujući razvijenom sistemu rane detekcije, karcinomi usta i grla uzrokovani HPV-om su u usponu, posebno u razvijenim zemljama. Neki od razloga su često mijenjanje partnera, promjene u seksualnoj praksi i nedostatak metode rane detekcije.
Vakcinacija protiv humanog papilomavirusa prevenira infekciju, a time i razvoj karcinoma grlića materice, muškog spolovila, karcinoma usta/grla i anogenitalnog karcinoma.
Od 2006. godine razvijene su 4 vrste vakcina protiv HPV infekcije: Gardisil, Gardisil 9, Ceocolin, Cervarix.
Ove vakcine sadrže različite sojeve virusa.
Trenutno, od 2016. godine, se najčešće koristi Gardisil 9 koji nudi zaštitu od sljedećih tipova HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58.
HPV vakcinacija je preporučena djeci od 11 – 13 godina, ali se može dati već u starosnoj dobi od 9 godina. Vakcinisanje djece i tinejdžera u toj životnoj dobi je preporučeno da bi se zaštitili od HPV infekcije koja može prouzrokovati karcinom u njihovom kasnijem životu.
Ako se sa vakcinacijom počne prije 15. godine, dovoljne su 2 doze vakcine u razmaku od 6 – 12 mjeseci.
Mladima koji počinju sa vakcinacijom od 15. godine, preporučuju se 3 doze.
Osobe starosti od 26 do 45 godina, koje nisu vakcinisane, mogu primiti vakcinu, ali se smatra da učinkovitost možda neće biti u istom procentu jer je većina osoba do tih godina već bila eksponirana infekciji HPV-om. Osobama te starosne dobi se preporučuje da razgovaraju sa svojim porodičnim ljekarom o potencijalnoj koristi vakcinacije.
HPV vakcina je izuzetno efikasna. HPV vakcina ima potencijal da spriječi i prevenira skoro 90% karcinoma koji su povezani sa infekcijom HPV .
Od vremena kada je ova vakcina preporučena, 2006. godine, samo u Sjedinjenim Američkim Državama učestalost karcinoma grlića materice i genitalnih bradavica povezanih sa HPV-om se smanjila za 88% među djevojčicama tinejdžerske dobi, te 81% među mladim ženama.
Vakcina je značajno smanjila broj takozvanih prekancerogenih lezija na grliću materice.
Vakcinacija obezbjeđuje dugotrajnu zaštitu od infekcije HP virusima. Praćenje osoba koju su vakcinisane je pokazalo da je zaštita dugotrajna i ne opada tokom vremena (pruža zaštitu najmanje 12 godina).
HPV vakcine preveniraju buduću HPV infekciju, ali ne tretiraju postojeću infekciju. HPV vakcine su primarno preporučljive muškim i ženskim osobama mlađe životne dobi, prije potencijalne ekspozicije HP virusu.
HPV vakcina, kao i mnogi lijekovi i druge vakcine, može prouzrokovati neželjena dejstva. Najčešće je to pojava blagog bola, crvenila i otoka ruke gdje je vakcina data. Moguća je pojava blago povišene temperature, osjećaj umora, blaga glavobolja, a ponekad i bol u mišićima i zglobovima.
Vrlo rijetko neke mlade osobe mogu razviti osjećaj nesvjestice. Da bi se to preveniralo preporučuje se da osobe koje su sklone nasvjestici prime vakcinu sjedeći i potom budu pod prismotrom desetak do 15 minuta.
Rijetko je moguć razvoj alergijske reakcije na vakcinu te se zbog toga osobe koju primaju vakcinu pitaju za detaljnu historiju alergijskih reakcija u prošlosti.
HPV vakcina se ne bi trebala dati osobama koje su razvile alergijsku reakciju na bilo koji sastojak vakcine, osobama koje imaju alergiju na kvasac i trudnicama.
Vakcina se isto tako ne bi trebala dati osobama koje se osjećaju bolesno, imaju visoku temperaturu (preko 38°C). Tim osobama se preporučuje da prime vakcinu kada se oporave.
Globalno, HPV vakcina u mnogim zemljama nije dostigla nivo koji se očekuje i preporučuje. To je najčešće slučaj sa zemljama u razvoju i nižim socio-ekonomskim resursima.
Studije su ukazale na mnoge razloge da se ova efikasna vakcinacija ne provodi: socijalni i finansijski razlozi, dostupnost vakcine, motivacija, vjerovanja, moralni ili religijski principi, informisanost zdravstvenih radnika, roditelja i mladih.
Prihvatanje vakcine u velikoj mjeri zavisi od informiranosti roditelja i mladih.
Pravilno informisanje roditelja o važnosti vakcinisanja djece i mladih je odlučujuće. Mnogi roditelji se ne osjećaju prijatno da govore o ovim temama sa svojom djecom, što je razumljivo. Ipak je važno objasniti da vakcinisanje ne znači da će djeca i mladi promijeniti svoje ponašanje, porodične vrijednost i moralne norme ako su pravilno informisani.
Objavljene analitičke studije provedene u Europi su pokazale da povećavanje bazičnog znanja i razumijevanja HPV infekcije i primarne prevencije vakcinacijom je rezultiralo većom zastupljenošću ovog vida prevencije i zaštite kod većeg broja roditelja i mladih ljudi.
HPV vakcina ne samo da sprečava infekciju ovim vrlo raširenim virusom, nego istovremeno pruža zaštitu od razvoja karcinoma grlića materice, vagine, anorektalnog karcinoma, karcinoma muškog spolovila, karcinoma usta/grla.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.