Šta je depresija?

Depresija je poremećaj raspoloženja koji uzrokuje osjećaj tuge, nedostatak interesa i užitka u životnim aktivnostima. 

Depresija je po medicinskoj definiciji bolest ili poremećaj. Osobe koje imaju depresiju imaju simptome skoro svaki dan najmanje dvije sedmice u kontinuitetu. 

Često se koristi izraz klinička depresija ili veliki depresivni poremećaj, ako su simptomi ili znakovi bolesti teški. Ovo stanje ili poremećaj utječe na to kako se osjećate, razmišljate i ponašate. Vremenom, ako se ne tretira ili ne liječi, depresija može dovesti do ozbiljnih emotivnih i fizičkih problema, kao i do teškoća u obavljanju svakodnevnih obaveza. Dodatno, depresija može negativno utjecati na produktivnost na radnom mjestu, te na odnose u porodici ili na poslu.

“Važno je naglasiti da depresija nije znak lične slabosti ili ličnog nedostatka snage volje. Isto tako treba naglasiti da osoba sa depresijom ne treba da nosi nelagodu i osjećaj krivnje i treba potražiti pomoć na vrijeme.”

Šta izaziva depresiju?

Depresija se može javiti u svakoj starosnoj dobi i različito se manifestira. Češća je kod žena, ali se ne zna tačan razlog zašto. Depresiju mogu uzrokovati različiti pojedinačni faktori ili više njih kombinovano. Ti faktori su genetski, biološki, psihički, faktori životne sredine ili okuženja. 

Smatra se da osobe sa depresijom imaju neravnotežu hemikalija u mozgu. Te prirodne hemikalije se zovu neurotransmiteri i prenosnici su određenih signala u mozgu. Neki od tih neurotransmitera su serotonin, norepinefrin i dopamin. Neravnoteža pomenutih hemikalija može biti uzorkovana jednim ili više faktora:

• Genetski (depresija prisutna u porodici, npr. kod roditelja ili braće, sestara i sl.);
• Zdravstveni problemi (npr. bolesti štitnjače, menopauza ili nedostaci u ishrani);
• Stresni događaji u vašem životu (npr. smrt dragih osoba, razvod, finansijske poteškoće, hronične i dugotrajne bolesti vas ili člana vaše porodice;
• Određeni lijekovi, uzimanje droge ili alkohola.

Važno je naglasiti da depresija nije znak lične slabosti ili ličnog nedostatka snage volje. Isto tako treba naglasiti da osoba sa depresijom ne treba da nosi nelagodu i osjećaj krivnje i treba potražiti pomoć na vrijeme.

Koji su simptomi ili znakovi depresije?

Znakovi depresije mogu biti različiti kod različitih osoba. Za kliničku dijagnozu se obično koristi prisustvo najmanje pet simptoma koji traju u kontinuitetu najmanje dvije sedmice. Ključni simptomi su osjećaj tuge, nedostatak interesa i užitka u svakodnevnim životnim događajima. 

Simptomi depresije mogu biti različiti kod djece, mladih i starijih osoba. Simptomi mogu biti emotivne, ali i fizičke prirode ili kombinovani.

“Ako počnete misliti o povređivanju sebe, morate hitno potražiti pomoć i povjeriti se osobama koje su vam bliske: članovi vaše porodice, vaš ljekar, vaši prijatelji. “

Emocionalni simptomi:

• Često plakanje zbog beznačajnih razloga ili čak bez razloga;
• Osjećaj krivice i bezvrijednosti;
• Osjećaj tuge, beznađa;
• Gubitak interesa za užitkom u stvarima u kojim ste uživali u prošlosti;
• Nervoza, iritabilnost i netolerancija;
• Misli o smrti i samoubistvu.

Fizički simptomi:

• Gubitak apetita ili pretjerano konzumiranje hrane;
• Gubitak težine ili gojaznost;
• Osjećaj umora;
• Povećan osjećaj bola koji se teško se kontroliše;
• Nesanica, bdijenje do u ranu zoru i nemogućnost da se nastavi spavati;
• Problem sa koncentracijom, pamćenjem i teško donošenje odluka.

Kako se dijagnosticira depresija?

Počnite razgovarati sa svojim ljekarom što prije ako sumnjate da imate depresiju. Razgovor mora biti otvoren da biste dobili pravu dijagnozu i nemojte osjećati stid ili strah. Važno je da se vaši simptomi prepoznaju i da počnete sa terapijom što prije. Ne postoje laboratorijski testovi za uspostavljanje dijagnoze. Ona se uspostavlja klinički, to jeste na bazi vaših simptoma i dužine trajanja istih. 

Zašto je važno da počnete sa liječenjem što prije?

Rana dijagnoza i terapija će vam pomoći da simptomi ne postanu još teži i traju dugo, da se vratite svom normalnom životu i funkciji, te da se spriječi povrat simptoma. 

Misli o smrti i samoubistvu nisu rijetki kod osoba sa depresijom. Rizik za samoubistvo se povećava što simptomi duže traju. 

Kako se liječi depresija?

Depresija se liječi lijekovima (farmakoterapija) ili stručnim savjetovanjima (psihoterapija), a vrlo često i kombinovanom terapijom. Uz to, zdrav način života, izbjegavanje droge, alkohola, redovna fizička aktivnost i zdrava ishrana mogu značajno pomoći. 

Teški oblici depresije mogu zahtijevati bolničko liječenje posebno za osobe koje pokazuju rizik od samoubistva.

Lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje se zovu antidepresivi i oni povećavaju nivo hemijskih supstanci u mozgu tzv. neurotransmitera koje smo gore spomenuli i nabrojali. Antidepresivi izazivaju različit efekat kod različitih ljudi, drugim riječima odgovor na liječenje je vrlo individualan. Pozitivni efekti se mogu vidjeti nakon par sedmica, ali je važno razumjeti da se puni efekti lijeka osjete nakon 8 do 12 sedmica. Prvih par sedmica možete iskusiti neželjene efekte od lijeka, ali se oni smanjuju ili nestaju nakon par sedmica. Na početku liječenja je važno da imate redovne kontrole sa svojim ljekarom da bi se ocijenila efikasnost lijeka, prilagodile doze lijeka ako je potrebno, pratili vaši simptomi i popratne pojave. 

Stručno savjetovanje je pogodno za tretiranje blagih oblika depresije ili srednje teških i težih oblika kombinirano sa propisanim lijekovima. Psihoterapija se zasniva na otvorenom razgovoru sa terapeutom o tome kako se osjećate i šta se dešava u vašem životu. Obično je fokus na vašem sadašnjem ponašanju i osjećajima, kako bolest utječe na vas i šta se može učiniti drugačije. 

Najvažnije za osobe koje žive sa depresijom je:

• da se ne predaju;
• da ne krive sebe;
• da se ne izoliraju;
• da traže pomoć i liječenje na vrijeme;
• da ostanu u kontaktu sa svojom porodicom, prijateljima, duhovnim savjetnicima i drugim osobama od povjerenja;
• da ne donose važne životne odluke dok su depresivni i dok se ne počnu osjećati bolje (odluke o poslu, braku, razvodu);
• da znaju da se depresija može tretirati i kontrolisati.

Osobe koje su depresivne mogu početi misliti o samoubistvu. Ove misli su česti simptomi težeg oblika depresije. 

Ako počnete misliti o povređivanju sebe, morate hitno potražiti pomoć i povjeriti se osobama koje su vam bliske: članovi vaše porodice, vaš ljekar, vaši prijatelji.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.