Postoji li povezanost između dnevnog broja koraka i depresije?

Svjedoci smo sve prisutnijeg narušenog mentalnog zdravlja stanovništva, a u želji da se poveća znanje o uticaju fizičke aktivnosti na simptome depresije, nedavno je rađeno istraživanje čiji je glavni fokus odgovor na pitanje: “Da li je broj dnevno pređenih koraka povezan sa simptomima depresije u odrasloj dobi?”.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije depresija pogađa više od 330 miliona ljudi. Depresivni poremećaj je povezan sa nizom faktora: psihološki, društveni, biološki faktori, ali je često usko povezan i sa fizičkim zdravljem. Mnogi faktori za koje se smatra da uzrokuju depresiju, kao što je upotreba alkohola ili fizička neaktivnost, povezani su i sa drugim bolestima kao što su kardiovaskularne bolesti. Iako postoje efikasni tretmani za liječenje, više od 75% ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima nije podvrgnut niti jednom obliku liječenja, za šta postoji niz prepreka, od nedostatka obučenih zdravstvenih radnika do značajne stigme povezane sa mentalnim poremećajima.

U novom istraživanju obrađeni su rezultati 33 studije, koje su sveukupno uključivale 96173 odrasle osobe. Istraživanje je obuhvatilo odraslu populaciju iz  13 zemalja sa različitih kontinenata, a osobe koje su učestvovale u istraživanjima su bili ljudi sa blažim oblikom depresije. Istraživanje je pokazalo da osobe koje hodaju 5000 koraka dnevno ili više od toga, imaju  smanjene simptome depresije. Pored ovog glavnog rezultata, stopa obolijevanja od depresije je manja za čak 42% kod osoba koje dnevno prelaze minimalno 7500 koraka.

Ovakvi rezultati se slažu sa mnogim prijašnjim studijama koje ukazuju na fizičku aktivnost kao jedan od ključnih faktora koje možemo promjeniti u svrhu prevencije razvoja klinčke depresije. Različite studije su već sugerisale da intenzivna fizička aktivnost može prevenirati razvoj depresije, ali studije kao što je ova pokazuju da i lagana aktivnost (lagana šetnja) može pomoći u njenoj prevenciji. 

Ovo je prva studija koja je analizirala povezanost između objektivno mjerene fizičke aktivnosti (broj koraka na dan) i razvoja simptoma depresije, te može da pruži smjernice za preporuke promocije fizičke aktivnosti kroz dnevni broj koraka.

Kao i svaka studija, i ova studija posjeduje neka ograničenja. Važno je napomenuti da se ne može sa sigurnošću tvrditi da jedan faktor uzrokuje drugi, te je važno spomenuti da se u studijama nisu uzeli u obzir drugi faktori koji mogu uticati na simptome depresije (npr. stres). Učesnici u studijama nisu imali iste mjerače za korake, te je i ovo moglo uticati na izmjenu rezultata.

Ova studija pokazuje da je fizička aktivnost značajna ne samo za održavanje fizičkog, nego i mentalnog zdravlja. Postoje brojni dokazi koji ukazuju na to da su kretanje i fizička aktivnost među glavnim faktorima zdravog i dugovječnog života, te vas potičemo da se savjetujete sa vašim ljekarom i počnete voditi aktivan život.