Kako i zašto paziti na holesterol?
24 Oktobra, 2021
Kako prepoznati pouzdane informacije o zdravlju na internetu?
5 Decembra, 2021Značaj aktivnog života
Fizička aktivnost je ključni dio zdravog načina života svakog starosnog doba. Ne samo da je fizička aktivnost zaštita protiv mnogih hroničnih bolesti, nego također pozitivno utječe i njeguje naše mentalno zdravlje. Ljudi koji vode aktivan život imaju značajno manju šansu obolijevanja od srčanih bolesti, karcinoma, dijabetesa i demencije. Aktivan život poboljšava raspoloženje i oslobađa nas od stresa. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje odraslim osobama da se bave fizičkim aktivnostima prosječno 150-300 minuta sedmično. Aktivnost treba da sadrži kako umjerene, tako i jače vježbe zavisno od osobe i prilagođeno mogućnostima. Također, trening sa tegovima je važan za održavanje mišića i snage.
Kako prepoznati da li je aktivnost umjerenog ili jačeg intenziteta?
Umjerena vježba, kao šetanje, planinarenje, lagano plivanje pomalo ubrza naše disanje, ali ne toliko da nismo u stanju pričati u toku aktivnosti. Jača vježba, kao brzo trčanje i plivanje ili planinarenje uz brdo nam ubrza disanje toliko da je mnogo teže voditi konverzaciju u toku vježbe.
Da li su preporuke iste za mlađe ljude i one preko 65 godina?
Preporuke su iste za sve s tim što za osobe starije životne dobi, a prilagođeno njihovim fizičkim sposobnostima, bi trebalo dodati vježbe za ravnotežu. Fizička aktivnost kod starijih smanjuje smrtnost, poboljšava mentalnu funkciju i povećava mogućnost zdravog starenja. Redovna fizička aktivnost u starosti povećava snagu, fleksibilnost i mobilnost. To ima pozitivan efekat na dnevno funkcionisanje, smanjuje rizik od pada, povreda i pomaže starijim osobama da duže ostanu neovisni od pomoći drugih. Aktivnosti kao rastezanje i joga su idealne za održavanje ravnoteže i prevencije padova. Naučne studije su dokazale da uzimanje časova ili vježbanje u grupi kao na primjer Tai-Chi, poboljšava ravnotežu i smanjuje rizik od pada.
Pet savjeta za održavanje aktivnog života
- Probajte nešto novo – pronađite video sa vježbama ili se uključite uživo na čas sa instruktorom.
- Vježbajte sa partnerom – dogovorite se sa prijateljicom-prijateljem ili članom porodice da zajedno vježbate. Uvijek je ljepše biti aktivan u društvu i uz podršku.
- Pijte dosta vode – otprilike 8 čaša dnevno ako vam nije preporučeno drugačije od strane vašeg ljekara.
- Zabilježite na kalendaru vrijeme za fizičku aktivnost – ne mora to biti sat vremena odjednom, možete napraviti kratke pauze za vježbu od 15-20 minuta tokom dana.
- Nagradite sebe kada postignete svoj cilj – možda kupite sebi novu bocu za vodu, ili majicu za vježbanje – lijepo je svoj uspjeh nagraditi!
Preporučuje se konsultacija se ljekarom prije nego što počnete novu rutinu fizičkih aktivnosti. To se posebno odnosi na starije osobe koje imaju hronične bolesti. Uvijek se posavjetujte sa vašim ljekarom oko izbora vježbi da biste bili sigurni da su primjerene vašim fizičkim i zdravstvenim mogućnostima.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.
