Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izdala je upozorenje i savjetuje da su potrebne hitne mjere kako bi se zaštitili maloljetnici, kao i nepušači i minimizirala zdravstvena šteta po stanovništvo i zaustavila upotreba e-cigareta (elektronske cigarete, poznate kao “vape”). E-cigarete su elektronički uređaji koji oponašaju duhanske cigarete i uključuju udisanje aerosola iz e-tečnosti (tekučine za e-cigarete), one obično sadrže nikotin, kao i niz drugih tvari.
Prema WHO, djeca između 13 i 15 godina koriste e-cigarete mnogo češće nego odrasli. Dodaju da se e-cigarete kao potrošački proizvodi nisu pokazale efikasnim za prestanak upotrebe duhana kod stanovništva. WHO je u saopštenju od 14. decembra objavila da su e-cigarete koje sadrže nikotin izuzetno opasne i izazivaju ovisnost. Dok neki od ovih štetnih sastojaka povećavaju rizik od problema sa plućima i srcem, za druge je dokazano da uzrokuju rak. Poteškoće u učenju i razvoju mozga mogu biti rezultat korištenja e-cigareta. Također, izlaganje e-cigaretama može negativno utjecati na razvoj fetusa. Izloženost dimu e-cigareta također predstavlja rizik za pasivne pušače.
E-cigarete se uveliko reklamiraju mladima i sada su legalne za kupovinu na otvorenom tržištu. 34 zemlje zabranjuju prodaju e-cigareta; 88 nemaju minimalnu starosnu dob za kupovinu e-cigareta; i 74 nemaju zakone koji regulišu ovu opasnu robu. E-cigarete s najmanje 16 000 okusa ciljaju mlade putem influencera i društvenih mreža. U nekim slučajevima mlađim potrošačima su ovi proizvodi privlačni jer imaju uglađeni dizajn i uključuju likove iz crtanih filmova. U mnogim zemljama djeca i mladi ljudi koriste e-cigarete u alarmantno visokim stopama.
Između 2017. i 2022. stopa korištenja e-cigareta među djecom dobnih skupina od 16 do 19 godina u Kanadi se udvostručila, dok se u posljednje tri godine taj broj u Engleskoj (Ujedinjeno Kraljevstvo) utrostručio. Otprilike 10% adolescenata između 13 i 15 godina širom svijeta koristi duhan u nekom obliku. U Evropskoj regiji WHO-a taj broj je 4 miliona (12,7%).
Uobičajeno je da mladi vjeruju da su e-cigarete “manje štetne” od tradicionalnih cigareta.
WHO je, također, primijetila da kratko izlaganje mladih sadržajima na društvenim medijima o e-cigaretama može biti povezano s većom sklonošću za korištenjem ovih proizvoda.
Dodatno, istraživanja pokazuju da korisnici e-cigareta imaju trostruko veću vjerovatnoću da će pušiti cigarete u budućnosti.
WHO poziva na hitnu akciju za rješavanje ove eskalirajuće epidemije, podstičući nacije da nametnu jače zakone ili zabrane prodaje e-cigareta. WHO predlaže reguliranje sadržaja i kvaliteta nikotina, zabranu svih okusa i uvođenje poreza u zemljama koje dozvoljavaju komercijalizaciju. Vlade koje koriste e-cigarete kao metodu za odvikavanje od pušenja trebale bi ih regulirati poput lijekova, nametanjem ograničenja pristupa i traženjem marketinških dozvola. Po ovom pitanju, u sklopu izvještaja o razvoju BiH Direkcije za ekonomsko planiranje BiH stoji da “razvoj e-zakonodavstva i e-vlade u BiH još uvijek nisu zadovoljavajući”.
S obzirom na sve veći broj dokaza da maloljetnici koriste e-cigarete i zdravstvene opasnosti povezane s tim, brza globalna akcija i poduzimanje ozbiljnih mjera su imperativ da se zaustavi povećano konzumiranje e-cigareta.
Potrebni su strogi zakoni kako bi se spriječio lak pristup e-cigaretama i reklamiranju ovih proizvoda mladima.
Ovi zakoni bi trebali zabraniti pristupačnost i dopadljivost koje nude jednokratne e-cigarete, kao i zabraniti marketing koji ne spominje moguće zdravstvene rizike. Također, nove vrste intervencija moraju se koristiti na nivou škola i fakulteta zbog varijanti i oblika nikotina koji su trenutno dostupni na tržištu.
Nažalost, nije rijetka pojava da mediji promoviraju e-cigarete na dopadljiv način sa slikama luksuznih putovanja, avantura, provoda fundiranih od strane proizvođača e-cigareta i njihog marketinga bez spominjajna i naglaska štetnih posljedica upoterba e-cigareta.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.