Na kraju dana kao indikator da je vrijeme za spavanje, žlijezda epifiza koja se nalazi duboko u samom centru našeg mozga, luči melatonin. Melatonin je hormon koji pomaže u održavanju normalnih cirkadijalnih ritmova govoreći našem tijelu kada je vrijeme da se opustimo, odemo na spavanje i utonemo u san. Cirkadijalni ritam je vrsta biološkog sata koji govori vašem tijelu kada je vrijeme da odete na spavanje i kada da se probudite, što igra veliku ulogu u vašem 24 – satnom ciklusu spavanja i buđenja.
Melatonin se pokazao efikasnim u liječenju nesanice i određenih poremećaja cirkadijalnog ritma kod odraslih. Također se pokazalo da skraćuje vrijeme potrebno za početak spavanja u slučajevima jet lag-a i poremećaja smjenskog rada kod odraslih. Informacije koje su trenutno dostupne ukazuju na to da ga je bezbjedno koristiti u dozama od 0,5 do 1 mg u kratkom vremenskom periodu, do tri meseca, ali dugoročni efekti melatonina ostaju nepoznati. Također, u okolnostima u kojima nedostaju visokokvalitetni podaci o efikasnosti melatonina, ovaj lijek se vjerovatno lako preporučuje prvenstveno zbog njegovog pretpostavljenog blagog profila nuspojava i izuzetno niske cijene.
Budući da melatonin nije reguliran, Uprava za hranu i lijekove (FDA) nema nadzor nad čistoćom njegovih sastojaka ili tačnošću tvrdnji o dozi. Melatonin se ne izdaje na recept u SAD, a ni u BiH, što je zabrinjavajuće. Čak su neke studije otkrile da često ono što je na etiketi možda ne odgovara onome što je u boci, što čini veliki dio problema. Upravo je iz ovog razloga melatonin bez recepta godinama zabranjen u Ujedinjenom Kraljevstvu, Evropskoj uniji, Japanu, Australiji i Kanadi. Melatonin se u ovim zemljama smatra lijekom, a ne dodatkom ishrani i izdaje se samo na recept.
Prema nedavnim istraživanjima, sve više ljudi se okreće melatoninu bez recepta u svrhu pomoći pri spavanju, a neki od njih ga možda konzumiraju u opasno prevelikim dozama. Posebno alarmantno je otkriće najnovije studije da unatoč nedostatku dokaza koji podržavaju njegovu sigurnost ili korisnost, roditelji u Sjedinjenim Američkim državama (SAD) često daju melatonin djeci koja su mlađa čak i od predškolske dobi.
Pomenuta studija je evaluirala prethodne relevantna istraživanja. U istoj se spominje nedavna analiza 25 komercijalnih dodataka koja je otkrila da je stvarna količina melatonina koja je uključena varirala od 74% do 347% od onoga što se tvrdilo. Između 2012. i 2021. došlo je do povećanja od 530% u pedijatrijskim slučajevima konzumiranja melatonina koji su prijavljeni centrima za kontrolu trovanja. Većina ovih slučajeva se odnosila na djecu mlađu od pet godina. Otkriveno je da 22 od 25 melatoninskih gumenih bombona koje su prodate u SAD-u imaju lažno deklarirane nivoe melatonina; jedna od gumenih bombona imala je više od tri puta veću od preporučene doze. Dodatno se pokazalo da su osim melatonina neki suplementi sadržavali druge supstance (serotonin) koje nisu bile navedene. Moguće je da roditelji nisu ni svjesni šta daju svojoj djeci kada im daju ove preparate. Kada daju ove suplemente svojoj djeci, roditelji možda nisu svjesni šta im daju. Preporučuje se upotreba ovih suplemenata samo uz savjet i detaljan pregled i praćenje ljekatra.
Ova studija je također evaluirala anketu roditelja, prema kojoj skoro jedno od pet djece školskog uzrasta i predtinejdžera koristi tablete melatonina kao pomoć za spavanje. Roditelji 993 djece (starosne dobi 1 – 13 god.) u SAD-u upitani su o davanju melatonina njihovoj djeci u prethodnih 30 dana. U poređenju sa statistikom 2017–2018, koja je obuhvatila pojedince mlađe od 19 godina, rezultati su se značajno razlikovali. Prodaja melatonina više nego udvostručila između 2017. i 2020., a 1,3% roditelja u SAD izjavilo je da su ga njihova djeca uzimala u prethodnih 30 dana. Roditelji su davali do 2 mg djeci mlađoj od 5 godina, dok su do 10 mg davali djeci između 10 i 13 godina. Uzimanje melatonina bi često bilo duže od godinu dana.
Rasprostranjena visoka stopa upotrebe melatonina kod djece je mogući indikator na značajniji poremećaj sna koji treba adekvatno identificirati i riješiti. Ako ovoliko djece koristi melatonin, to ukazuje da postoje mnoga neliječena stanja povezana sa spavanjem. Liječenje simptoma ne znači uvijek liječenje osnovnog problema. Iako se, ne nužno, vjeruje da je melatonin loš za djecu, još je dug put prije nego što se može tvrditi sa sigurnošću da ga djeca mogu sigurno uzimati na duge staze. Trenutno nema dovoljno kvalitetnih podataka o učestalosti, doziranju i vremenu primjene melatonina kod mladih u SAD-u, kao i o prevalenci upotrebe melatonina, i potrebno je još mnogo istraživanja. Nadamo se da će studije, poput ovdje pomenute studije, pomoći liječnicima i roditeljima da postanu pažljiviji u budućem prepisivanju, davanju i uzimanju melatonina. Ponovo napominjemo činjenicu da se melatonin u BiH ne izdaje na recept i apelujemo da korisnici treba da budu oprezni.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.