Demencija

Demencija je termin koji obuhvata i opisuje poremećaje memorije ili pamćenja, proces mišljenja, orijentacije i socijalnih aktivnosti. Jedna od važnih karakteristika demencije je da su ovi poremećaji tolikog omjera da zahvataju normalnu funkciju svakodnevnice oboljele osobe. Demencija nije jedna specifična bolest već podrazumijeva nekoliko različitih bolesti sa sličnim simptomima ili znakovima. Osobe s demencijom obično imaju gubitak pamćenja i poteškoće u bar jednoj od ovih oblasti:

• Smislena komunikacija ili pismeno izražavanje, jednostavno razumijevanje govora i pisane riječi,
• Prepoznavanje ranije poznate sredine,
• Planiranje i izvršenje kompleksnih radnji.

Demencija generalno uključuje gubitak finih funkcija mozga kao što su: pamćenje, orijentacija, stjecanje novog znanja, zaboravljanje prethodno stečenih znanja i funkcija uzrokovano određenim procesima u mozgu.

“Demencija je uzrokovana oštećenjem ili gubitkom nervnih ćelija i njihovih normalnih konekcija u mozgu.”

Blagi oblik zaboravnosti koji dolazi sa starenjem ne znači uvijek da imate demenciju. Vrlo često je pitanje da li je blagi gubitak pamćenja sa starenjem normalan. Mnogi stariji ljudi brinu o mogućnosti razvoja demencije. Zaboravnost koja je vezana za starenje obično se javlja s blagim oblicima kao što su zaboravljanje broja telefona ili nečijeg imena, ali su te epizode vrlo kratke. Takvih zaboravljenih informacija se te osobe obično prisjete. Ove pojave su vrlo blage, ne pogoršavaju se s vremenom, a isto tako ne utječu na dnevno i normalno funkcionisanje. 

Sa druge strane, demencija je progresivan oblik gubljenja pamćenja koji se javlja u starosti, ali u određenim porodicama može biti i nasljedan, te zahvatiti i osobe mlađe životne dobi. 

Određeni mali broj demencija može biti reverzibilan, a to znači može se izliječiti, ako se nađe tačan uzrok.

Vrste demencija

Alzheimerova demencija je najčešći oblik i prisutna je u 60 do 80 % svih demencija. Još uvijek nije jasno zašto se javlja, ali se zna da se kod Alzheimerove demencije stvaraju depoziti ili plakovi proteina koji se zove beta amiloid u mozgu. Zbog toga se gube visokofunkcionalne ćelije u mozgu koje zovemo neuroni, a što rezultira gore opisanim simptomima.

Vaskularna demencija je rezultat smanjenog protoka krvi u mozak. Ona se javlja kod ljudi koji su imali moždane udare ili imaju rizik za moždane udare, kako što su: povišeni krvni pritisak, nekontrolisani dijabetes, a može se pojaviti zajedno sa Alzhaimerovom demencijom.

Demencija Lewy tjelašaca rezultat je formiranje abnormalnih proteinskih struktura koji se zovu Lewy tjelašca unutar nervnih ćelija mozga. Kao rezultat tog poremećaja uz simptome demencije javljaju se i simptomi kao kod Parkinsonove bolesti: tremor ili drhtanje određenih dijelova tijela, ukrućenost, poteškoće sa kretanjem i ravnotežom. Često se javljaju i halucinacije koje mogu biti vrlo realistične i živopisne. 

Frontotemporalna demencija je rezultat gubitka nervnih ćelija u specifičnim dijelovima mozga kao što su: frontalni (prednji) ili temporalni dijelovi mozga zbog odlaganja određenih proteina. Kao rezultat toga ove osobe razviju promjenu ličnosti, a često i socijalno neprihvatljivo ponašanje. Ove osobe imaju problem sa govorom i razumijevanjem govora i pisane riječi. Frontotemporalna demencija nije tako česta poput Alzheimerove. 

Demencija kod Parkinsonove bolesti obično se javlja u kasnom stadiju te bolesti i slična je demenciji sa Lewy tjelašcima. 

Uzroci razvoja demencije

Demencija je uzrokovana oštećenjem ili gubitkom nervnih ćelija i njihovih normalnih konekcija u mozgu.

Zavisno od dijela mozga koji je zahvaćen, simptomi i znaci mogu utjecati na pacijente na različite načine. 

Ono što je zajedničko za većinu demencija jeste da se stvaraju depoziti određenih proteina (amiloid i tau protein) u mozgu koji negativno utječu na zdravo tkivo mozga, a time i na moždanu funkciju.

Neke bolesti mogu samo ličiti na demenciju, a uzrokovane su ili reakcijom na neke lijekove ili pomanjkanjem određenih vitamina. Važno je te znakove na vrijeme prepoznati jer mogu biti izlječivi.

Ako posumnjate da neko vaš razvija demenciju, gubitak pamćenja, posavjetujte se s vašim ljekarom da bi uradio određene testove i došao do prave dijagnoze. 

Koji su tipični simptomi demencije?

 Kognitivne promjene ili promjene u procesu mišljenja: 

• gubitak pamćenja, najčešće primijećen od strane porodice i prijatelja,
• teškoće u komunikaciji i pronalasku odgovarajućih riječi u toku komunikacije,
• problemi sa orijentacijom u prostoru, na primjer, često se izgube u ranije poznatom okruženju ili u toku vožnje, 
• poteškoće rješavanja problema i rezonovanja,
• problemi da se izvrše i ovladaju kompleksni zadaci,
• problemi sa planiranjem i organiziranjem,
• konfuzija ili dezorijentacija. 

Psihološke promjene:

• promjene u ličnosti,
• simptomi depresije i anksioznosti,
• neprikladno ponašanje,
• paranoično ponašanje,
• uznemirenost,
• halucinacije.

Kako dijagnosticirati demenciju?

Najčešće se na demenciju posumnja nakon detaljnog razgovora s osobom koja ima simptome i razgovora sa najbližim.

Postavljanje dijagnoze demencije i tipa demencije je dosta izazovno. To je obično klinička dijagnoza, a to znači da je vaš ljekar prepoznao gubitak određenih mentalnih i intelektualnih vještina i funkcija koje su ranije bile normalne. U novije vrijeme su razvijeni određeni biomarkeri za precizniju dijagnozu Alzheimerove bolesti.

Vaš ljekar će pregledati vašu medicinsku historiju, vaše znakove i simptome, te uraditi detaljan fizički pregled. Vaš ljekar će se svakako konsultovati sa osobama koje su bliske vama za dodatne informacije o vašem svakodnevnom funkcionisanju.

Od dodatnih testova preporučuje se i takozvani neuropsihološki test, posebno ako su simptomi suptilni. 

U toku neuropsihološkog testa se detaljno ocjenjuje sposobnost mišljenja, memorisanje, orijentacija, rasuđivanje, ocjenjivanje određenih situacija, govor, pažnja i koncentracija. 

Vaš ljekar će također obaviti detaljan neurološki pregled koji uključuje pregled vida, sluha, pokrete, ravnotežu, čula, reflekse, snagu vaših mišića.

Što se tiče određenih radioloških testova, obično se preporučuje da se uradi CT glave ili magnetna rezonancija mozga da bi se otklonile mogućnosti postojanja moždanog udara, krvarenja u mozgu ili razvoja nekih tumora. 

U razvijenim zemljama često se koristi tzv. PET test. Ovaj test omogućava da se detektuju znaci amiloida ili tau proteina za koje se zna da se odlažu u mozgu kod osoba sa Alzheimerovom demencijom. 

Od laboratorijskih testova se preporučuje obavezno testirati nivo vitamina B12 i funkciju štitne žlijezde. Nedostatak vitamina B12 i nedovoljna funkcija štitne žlijezde mogu dovesti do promjena pamćenja, memorije i općeg funkcionisanja. 

Koji su rizični faktori za razvoj demencije?

Neki od faktora koji mogu utjecati na razvoj demencija, a mi ih, nažalost, ne možemo promijeniti su:

Godine starosti. Rizik se povećava sa starenjem prvenstveno poslije navršenih 65 godina. Ipak, demencija nije normalni proces starenja. Neke vrste demencija se javljaju i kod mlađih ljudi.

Prisustvo demencije u porodici ili tzv. porodičnog rizika. Ako u vašoj porodici imate bliske članove koji imaju tu dijagnozu to vas stavlja u malo veći rizik za razvoj ovog oboljenja. Ipak to nije pravilo, tako da mnogo pacijenata razvije demenciju, a da nemaju pozitivnu porodičnu historiju i obratno. 

Down sindrom. Nažalost, mnoge osobe sa ovim sindromom razviju takozvanu ranu Alzheimerovu demenciju. 

Rizici koje možemo promijeniti i kontrolisati:

Dijeta i fizička aktivnost. Studije pokazuju da nedostatak fizičke aktivnosti povećava rizik za razvoj demencije. Isto tako studije pokazuju da osobe koji imaju nezdravu dijetu i ishranu u poređenju sa osobama koje konzumiraju zdravije dijete imaju veći rizik da razviju demenciju. Takozvana mediteranska dijeta, dijeta bogata svježim voćem, povrćem, sjemenkama, orašastim voćem i neprerađenim žitaricama umanjuju mogućnost razvoja demencije kod osoba koje ih praktikuju u poređenju sa onima koji konzumiraju nezdravu hranu.

Pretjerano korištenje alkohola. Dobro je poznato da konzumiranje alkohola u većim količinama izaziva oštećenje finih moždanih funkcija. Mnoge studije su pokazale da je pretjerana količina alkohola povezana sa rizikom od takozvane rane demencije.

Određene kardiovaskularne hronične bolesti. To uključuje povišeni krvni pritisak, povišeni holesterol, te gojaznost.

Depresija. Mada nije tačno specificirano kako, ali depresija može negativno utjecati na proces mišljenja i biti uzrokom demencije.

Dijabetes. Kao što je poznato dijabetes je hronična i progresivna bolest koja, ako nije kontrolisana, može povećati rizik za razvoj demencije.

Pušenje. Između ostalih negativnih efekata na zdravlje, pušenje može uzrokovati demenciju i promjene na malim krvnim sudovima mozga.

Zagađenost zraka. Studije na životinjama su pokazale da zagađenost zraka može ubrzati proces degeneracije našeg nervnog sistema. Također, studije na ljudima su pokazale da su zagađenost zraka i izloženost plinovima iz saobraćaja povezani s većim rizikom od razvoja demencije.

Povrede glave. Osobe sa teškim povredama glave imaju veći rizik da razviju demenciju. Ovo je naročito povezano sa teškim i višestrukim povredama glave.

Poremećaji spavanja. Osobe sa takozvanom opstruktivnom apnejom i osobe koje imaju poremećaje sna imaju veći rizik da razviju demenciju.

Nedostatak određenih vitamina. Nedostatak vitamina B12, B6 i folata može izazvati povećan rizik od razvoja demencije.

Određeni lijekovi. Lijekovi koje možete kupiti u slobodnoj prodaji, kao što su neki koji se koriste za nesanicu (diphenhydramine) ili neki koji se propisuju za tzv. preaktivnu mokraćnu bešiku (oxybutinin), imaju negativan utjecaj na proces pamćenja.

“Određeni mali broj demencija može biti reverzibilan, a to znači može se izliječiti, ako se nađe tačan uzrok.”

Svakako treba ograničiti upotrebu lijekova za smirenje ili lijekova za nesanicu. O negativnom utjecaju ovih lijekova na vaše pamćenje posavjetujte se s vašim ljekarom koji vam propisuje te lijekove. 

Koje su komplikacije demencije? 

Nažalost, demencija je progresivna bolest koja vremenom dovodi do poremećaja normalnog svakodnevnog funkcionisanja osobe i do određenih komplikacija. 

Samo neke od mogućih komplikacija su:

Poremećaj ishrane. U kasnijim stadijima ove bolesti većina pacijenata nema dovoljan unos potrebnih nutrijenata, a neki od njih razviju problem žvakanja i gutanja hrane. 

Upala pluća. Poremećaj gutanja povećava rizik od tzv. aspiracije hrane ili tečnosti u pluća koji vremenom može dovesti do upale.

Nemogućnost da se bolesna osoba brine o sebi. Nažalost, takve osobe nisu u stanju da se brinu o sebi i da sa sigurnošću završavaju neke uobičajene životne aktivnosti kao što su: kuhanje, vožnja, orijentacija u prostoru ili jednostavno nisu sigurne da žive same, tj. bez nadgledanja. 

Najčešći uzrok smrtnosti kod osoba sa demencijom su obično infekcije. 

Koje moguće preventivne korake možemo poduzeti da bismo spriječili ili odgodili razvoj demencije?

Nažalost, nema sigurnog načina da se prevenira demencija, ali postoje određene mjere koje možda mogu pomoći da se razvoj demencije odloži ili uspori.

• Održavati mentalnu aktivnost. Učestvovanje u takozvanim mentalnim stimulativnim aktivnostima kao što su: čitanje, rješavanje slagalica, igre riječi, te bilo koja druga stimulativna aktivnost mozga mogu odgoditi razvoj demencije i njenih negativnih posljedica.
• Održavanje fizičke i socijalne aktivnosti. Fizička aktivnost i socijalna interakcija mogu odložiti nastanak demencije ili smanjiti obim negativnih simptoma. Pokušajte da vježbate najmanje 150 minuta sedmično.
• Prestati pušiti. Mnoge studije su pokazale da pušenje u srednjim godinama, ali i kasnije povećavaju rizik od razvoja demencije zbog negativnog utjecaja nikotina na krvne sudove. Prestanite pušiti da biste poboljšali dužinu i kvalitetu svog života.
• Unošenje dovoljne količine vitamina. Najbolji način za unošenje dovoljne količine vitamina i antioksidanata je svakako kroz zdravu ishranu. Razgovarajte sa svojim ljekarom da utvrdite da li uzimate dovoljne količine zdrave hrane ili vam trebaju suplementi određenih vitamina. Važno je da nivo nekih vitamina, kao što su vitamin B12 i vitamin D, bude normalan. 
• Kontrolirajte svoje kardiovaskularne rizike. To uključuje kontrolu povišenog krvnog pritiska, povišenog holesterola i kontrolu dijabetesa, ako ih imate. 
• Liječenje depresije i anksioznosti. Ako imate dijagnosticiranu depresiju ili anksioznost, preporučuje se kontrola ovih stanja u dogovoru sa vašim ljekarom. 
• Jedite zdravo. Mediteranska dijeta koja je bogata svježim voćem, povrćem, neprocesiranim žitaricama, omega 3 masnim kiselinama, koji se često nalaze u orašastim plodovima i ribi je dokazano zdrava. Mediteranska dijeta ne da samo poboljšava vaš kardiovaskularni rizik nego može pomoći smanjenjem rizika za demenciju.
• Zdrav san je neobično važan za prevenciju demencije. 
• Redovna kontrola vida i sluha pogotovo u starijim godinama je važna za mentalnu funkciju i prevenciju demencije. 

Koji su modaliteti tretmana demencije? 

Većina tipova demencije se ne mogu izliječiti i princip liječenja je fokusiran na kontrolu simptoma. Vrlo je važno razgovarati sa pacijentom o rizicima i kontroli rizika za demenciju kao što su: kontrola krvnog pritiska, kontrola dijabetesa, zdrava i pravilna ishrana, te redovna fizička aktivnost. 

Što se tiče lijekova važno je imati realistična očekivanja o punoj koristi medicinske terapije. Još uvijek nisu pronađeni lijekovi koji će izliječiti demenciju i realno je očekivati da simptomi vremenom postaju sve više izraženi. Postoje lijekovi koji imaju određeni, ali limitirani pozitivan efekat i ne može se očekivati zaustavljanje progresije bolesti, ali se možda može poboljšati kvalitet života osobe sa demencijom. 

Lijekovi:

Inhibitori cholinesteraze donepezil, rivastigmine, galantamine povećavaju nivo hemijskog transmitera u mozgu vezanog za pamćenje i rasuđivanje. 

Memantine reguliše drugu vrstu hemijskog transmitera zvanog glutamat koji ima određenu funkciju u pamćenju i stjecanju novog znanja. 

U januaru 2023, u SAD je odobren na upotrebu novi lijek za Alzheimerovu demenciju Lecanemab. To su, u stvari, antitijela protiv beta amiloida. Ni ovaj lijek ne može izliječiti bolest, ali je može usporiti. Lecanemab je odobren za liječenje ranih stadija bolesti. Daje se kao infuzija svake 2 sedmice i dosta je skup lijek za sada. 

Ne postoje dokazi da su suplementi ili alternativni oblici tretmana korisni. Postoje neke studije koje sugerišu da visoke doze vitamina E možda mogu pomoći. Sa druge strane se zna da visoke doze vitamina E mogu biti štetne za opće zdravlje pa se zato se ne preporučuju. Umjesto toga, preporučuje se hrana i namirnice bogate vitaminom E kao što su orasi i drugi orašasti plodovi.

Da bi se smanjila uznemirenost ljudi s demencijom, koja je česta, preporučuje se koristiti:

• muzička terapija, slušanje lagane muzike,
• gledanje videa sa familijom,
• terapija s kućnim ljubimcima,
• masaža,
• aromaterapija, korištenje esencijalnih ulja,
• baviti se kreativnom umjetnošću, fokusiraju će se radije na proces nego na rezultat.

Kako živjeti s demencijom?

Dijagnoza demencije može biti razorna i traumatična za oboljelu osobu i za njene najbliže.

Važno je biti pripremljen i razumjeti kako da se nosimo s tom progresivnom i nepredvidivom bolešću.

Brinuti se o nekome ko ima demenciju je psihički i fizički vrlo zahtjevno. Osjećaji krivnje, frustracije, obeshrabrenja, brige, žalosti, straha i socijalne izolacije su česti.

Samo nekoliko savjeta za svakodnevnu brigu i odnos prema osobi sa demencijom:

Održavajte redovnu komunikaciju. Kad govorite s osobom koja ima demenciju gledajte tu osobu u oči, govorite polako i jednostavnim rečenicama. Koristite gestikulaciju i pokazivanje objekata o kojima govorite da bi vas ta osoba bolje razumjela. 

Ohrabrujte osobu sa demencijom da nastavi sa fizičkom aktivnošću. Odgovarajuća fizička aktivnost može biti smirujuća, a ujedno i usporiti bolest.

Organizujte određene aktivnosti u kojima možete zajedno uživati kao što su: ples, kuhanje, pjevanje, sađenje cvijeća – vrtlarstvo ili neke druge aktivnosti u kojima će ta osoba uživati.

Organizujete strukturirano noćno vrijeme. Osobe sa demencijom obično se ne osjećaju prijatno uveče i u toku noći, razvijaju konfuziju i uznemirenost. Pokušajte da imate rutinu koja je smirujuća, minimizirajte buku, neprijatne situacije, kafein i alkohol. Ostavite noćno svjetlo u hodnicima i kupatilu da bi minimizirali dezorijentaciju. 

Organizujte takozvane mjere sigurnosti u domaćinstvu. Osobe s demencijom su u riziku za povređivanje i padove. Da bi se to izbjeglo preporučuje se zaključavanje ormarića gdje držite lijekove, reduciranje namještaja i nereda da biste prevenirali padove, nemojte držati male električne aparate u kupatilu, postavite držače u kupatilu. Ovo su samo neke mjere kojima možete minimizirati neželjene povrede osobe sa demencijom. 

Osobi s demencijom možete pomoći ako je pažljivo slušate, govorite s njom umirujuće, budete pozitivni i puni podrške. Treba učiniti sve da ta osoba ne izgubi dostojanstvo i samopoštovanje.

Navest ćemo nekoliko primjera kako se pripremiti za život s osobom koja ima demenciju:

• naučite i čitajte o bolesti da biste razumjeli i bolje pomogli osobi o kojoj brinete,
• povežite se sa lokalnom grupom za pomoć,
• ako je potrebno organizirajte savjetovanje sa profesionalcem – psihologom da biste naučili kako da se nosite sa situacijom, 
• povežite se s lokalnim duhovnim ili religijskim službenicima, ako vam to odgovara i u skladu je sa vašim vjerovanjima, 
• provodite vrijeme s prijateljima i familijom,
• pokušajte nove aktivnosti koje vas relaksiraju kao što su: pisanje, slikanje, šetnje i slično. 

Nemojte se ustezati da tražite pomoć. Poslije pregleda ljekara u primarnoj zdravstvenoj ustanovi najvjerovatnije ćete biti upućeni da se konsultujete s ljekarima koji imaju specijalizaciju u dijagnosticiranju i tretmanu demencije – neurologom. 

Također, nemojte se ustezati da pitate sva pitanja vezana za sve aspekte života i pomoć osobi s demencijom. 

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.