Šta je rano otkrivanje ili skrining karcinoma dojke?

Skrining karcinoma (raka) dojke način je na koji ljekari provjeravaju grudi na rane znakove karcinoma kod žena koje nemaju simptome. Glavni test za otkrivanje karcinoma dojke je posebna vrsta rendgenskog snimanja koja se naziva “mamografija”. Cilj skrininga na karcinom dojke je rano otkrivanje, prije nego što potencijalni zloćudni tumor počne rasti, širiti se ili uzrokovati probleme. Studije pokazuju da se skriningom na karcinom dojke povećava šansa za uspješno izlječenje.

“Redovne mamografije su najbolji testovi koje ljekari imaju koji pomažu otkrivanju karcinoma dojke na vrijeme, ponekad i do tri godine prije nego što se može opipati.“

Ko treba skrining?

Različiti stručnjaci imaju različite preporuke za skrining karcinoma dojke. Također, preporuke za skrining mogu biti različite za žene s većim rizikom od obolijevanja.

Počevši od 40. godine, važno je razgovarati sa svojim ljekarom o prednostima i nedostacima skrininga i odlučiti, uz pomoć ljekara, hoćete li se podvrgnuti pregledu i kada. One žene koje imaju veliki rizik od obolijevanja od karcinoma dojke možda će morati započeti preglede prije 40. godine. Razgovarajte sa svojim ljekarom da vidite da li trebate početi s pregledima ranije. Na primjer, to biste mogli učiniti ako ste mlađi od 40 godina, ali imate bliske srodnike koji su u ranoj dobi oboljeli od karcinoma dojke ili ako imate određene gene koji povećavaju rizik od njegovog nastanka (poput gena “BRCA”). Redoviti pregledi mamografijom općenito se nastavljaju do 75. godine. Neke žene odluče nastaviti s redovnim mamografskim pregledom i nakon toga ako su zdrave i očekuje se da će živjeti još najmanje 10 godina.

Koje su prednosti skrininga na karcinom dojke?

Glavna prednost skrininga je to što ljekarima pomaže u ranom otkrivanju karcinoma, kako bi ga bilo lakše liječiti. To značajno povećava šanse za potpuno izlječenje.

Redovne mamografije su najbolji testovi koje ljekari imaju koji pomažu otkrivanju karcinoma dojke na vrijeme, ponekad i do tri godine prije nego što se može opipati.

Koji su nedostaci skrininga na karcinoma dojke?

Postoji bojazan da mamografija nosi rizik od zračenja, ali studije pokazuju da je to zračenje minimalno i da broj života spašenih ranim otkrivanjem karcinoma uveliko nadmašuje vrlo male rizike koje mamografja nosi.

Šta se dešava tokom mamografije?

Prije mamografije, od vas će se tražiti da se skinete od struka naviše i obučete ogrtač. Svaka dojka se obično rendgenski snima dva puta, jednom od vrha prema dolje i jednom s jedne strane na drugu. Ovo se radi da bi radiolog mogao dobro pregledati svo tkivo. Kako bi se tkivo dojke lakše uočilo, medicinska sestra ili tehničar će izravnati svaku dojku između 2 panela.

Obavljanje mamografije može biti neugodno, ali traje samo nekoliko sekundi. Ako su vaše grudi osjetljive prije ili tokom menstruacije, najbolje je onda izbjeći zakazivanje mamografije za to vrijeme, ako je to moguće. Takođe, nemojte koristiti dezodorans ili puder ispod pazuha na dan vašeg snimanja.

Šta se dešava nakon mamografije?

Ako radiolog (ljekar koji će pregledati vaš rendgenski snimak) može odmah pogledati vaš mamograf, možda ćete dobiti rezultate istog dana. Ako ne, trebali biste dobiti telefonski poziv ili pismo sa svojim rezultatima u roku od 30 dana. Ako ne dobijete svoje rezultate, pozovite ordinaciju u kojoj ste radili mamografiju ili ordinaciju ljekara koji vas je uputio. Nemojte pretpostavljati da je vaš nalaz normalan ako vas niko ne nazove. 

Šta ako nalaz mamografije nije uredan?

Ako vaš nalaz mamografije nije uredan, pokušajte da ne paničarite. U 9 ​​od 10 slučajeva, ispostavilo se da abnormalni nalaz mamografije ne znači karcinom dojke. Bit će potrebno još testova da saznate šta se zaista dešava. Ako ljekar misli da vaš rezultat, koji nije uredan, vjerovatno nije posljedica karcinoma, možda će vam predložiti da uradite još jednu mamografiju za šest mjeseci. U drugim slučajevima, ljekar će vas poslati na dodatne pretrage. To može biti zato što treba bolje vidjeti dio vaše dojke ili zato što smatra da je takav rezultat možda uzrokovan karcinomom. Ovi dodatni testovi mogu uključivati ​​detaljniju mamografiju. Ultrazvuk ili magnetna rezonanca se takođe mogu predložiti ako vaša mamografija pokazuje veoma gusto tkivo grudi koje mogu otežati čitanje nalaza mamografije.

Ako ovi testovi pokažu bilo kakve sumnjive nalaze, vaš ljekar će vjerovatno preporučiti biopsiju. Tokom biopsije, ljekar uzima uzorak tkiva dojke i šalje ga u laboratoriju na pregled na karcinom. Biopsije se obično rade uzimanjem tkiva iz dojke iglom tokom mamografije ili ultrazvuka. Ali u nekim slučajevima biopsija uključuje malu operaciju.

“Glavna prednost skrininga je to što ljekarima pomaže u ranom otkrivanju karcinoma, kako bi ga bilo lakše liječiti. To značajno povećava šanse za potpuno izlječenje.“

Šta je sa pregledima dojki?

Mnogi stručnjaci više ne vjeruju da su pregledi dojki od strane ljekara korisni ženama koje nemaju simptome. Za većinu kvržica koje se nađu kada ljekar pregleda dojku ispostavilo se da nisu karcinom. Također, studije nisu otkrile da su pregled dojki i mamografija zajedno bolji nego uraditi samo mamografiju.

Neke žene jednostavno žele da rade samopregled svojih grudi. Ipak, nijedna studija nije pokazala da samopregled dojki povećava mogućnost za otkrivanja karcinoma dojke, a većina stručnjaka ne preporučuje samopreglede. Neki stručnjaci preporučuju nešto što se zove “samosvijest o grudima”. Ovo uključuje učenje o vašem ličnom riziku od nastanka karcinoma dojke, kako vaše grudi izgledaju i šta je normalno na njima, te šta učiniti ako primijetite promjenu na dojci. Ako primijetite bilo kakve promjene na svojim dojkama, razgovarajte sa svojim ljekarom.

Da li uraditi magnetnu rezonancu dojke umjesto mamografije?

Skrining MRI (Magnetic Resonance Imaging) ili samo magnetska rezonanca (MR) dojke nije univerzalan test za sve pacijente. U poređenju sa mamografijom, magnetna rezonanca dojke daje više “lažno pozitivnih rezultata” i ponekad dovodi do nepotrebnih biopsija. Ipak, magnetna rezonanca dojke se ponekad koristi kod osoba koje imaju visok rizik od nastanka karcinoma dojke. MRI ne zamjenjuju mamografiju, ali se koristi zajedno sa mamografijom kod osoba kojima je to potrbno.

Koliko često treba raditi mamografiju?

Neki stručnjaci predlažu mamografiju svake dvije godine, dok drugi predlažu svake godine. Neki svoje preporuke zasnivaju na godinama starosti, neki na nekim drugim osnovama i pokazateljima. Raspored skrininga, ipak, može biti i drugačiji ako imate visok rizik od razvoja karcinoma dojke. Sa svojim ljekarom porazgovarajte o tome koliko često treba da radite mamografiju i to na osnovu vrste rizika kao i ličnog opredjeljenja.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.