Šta je koronarna arterijska bolest i kako se manifestuje?

Bolest koronarnih arterija, koja se naziva i “koronarna bolest srčanih krvnih sudova” ili jednostavno koronarna bolest, jedna je od najčešćih vrsta srčanih oboljenja. Ova bolest vas izlaže riziku od srčanog udara, ali i drugih srčanih bolesti. 

Najčešći rizici za razvoj koronarne bolesti su: 

• Godine (>55 za žene i >45 za muškarce);
• Dijabetes (povišeni šećer u krvi odnosno šećerna bolest);
• Pušenje;
• Povišene masnoće u krvi (prvenstveno LDL ili takozvani “loši” holesterol);
• Porodična historija ranih srčanih oboljenja;
• Nedostatak fizičke spreme;
• Stres.

Kod osoba s rizicima ubrzano je odlaganje krvnih masnoća ili holesterola na zidovima krvnih sudova uključujući i krvne sudove srca. Vremenom se te naslage povećavaju, izazivaju upalu na unutrašnjoj površini zidova krvnih sudova i u krajnjem stadiju uzrokuju njihovo potpuno začepljenje. Kao rezultat tog začepljenja, zaustavlja se dovod krvi u srčani mišić, što rezultira srčanim udarom, oštećenjem i odumiranjem tog dijela srčanog mišića. Kao posljedica srčanog udara dolazi do gubitka funkcije srca, takozvanog srčanog popuštanja, aritmije, a često i smrti. 

Da li se bolest koronarnih arterija javlja kod žena?

Da! Na primjer, koronarna bolest je najčešći uzrok smrti žena u Sjedinjenim Američkim Državama. Žene se, na primjer, često brinu da će kada ostare dobiti karcinom, posebno karcinom dojke. Ipak, mnogo više žena umire od srčanih bolesti nego od karcinoma dojke.

Koji su simptomi koronarne bolesti?

Simptomi koronarne bolesti često su slični i kod žena i kod muškaraca. Najčešći simptom je neka vrsta bola u grudima, manifestuje se kao stezanje u grudima, oštar bol ili osjećaj pečenja. Simptome obično izaziva vježbanje ili fizička aktivnost. Ako se simptomi jave tokom odmora ili spavanja to predstavlja hitno stanje i tada treba pozvati hitnu pomoć. Simptomi takođe mogu biti izazvani stresom, ali ne nužno. Oni mogu ukazivati na ovo ozbiljno stanje srčanog oboljenja. Nije preporučeno zanemariti te simptomtome i posezati za lijekovima za smirenje nego hitno tražiti medicinsku pomoć. Na primjer, ponekad žene nemaju tipične simptome koronarne bolesti sve do početka samog srčanog udara. 

Srčani udar nastupa kada se začepi jedna od arterija koje dovode krv u srce. Kod žena, najčešći simptomi srčanog udara su:

• Hladan znoj, mučnina i povraćanje, bol u predjelu želuca;
• Problemi s disanjem;
• Osjećaj slabosti;
• Umor koji je veći nego inače (povećani umor).

Simptomi kod žena se razlikuju od simptoma na koje ljudi obično prvo pomisle kada shvate da neko ima srčani udar. Ponekad i žene imaju ove “klasične” simptome kada imaju srčani udar:

• Bol, pritisak ili nelagodnost u grudima;
• Bol u vratu, ruci, grlu, leđima ili drugom dijelu tijela;
• Mučnina ili povraćanje;
• Znojenje ili hladna, ljepljiva koža;
• Ubrzano kucanje srca;
• Osjećaj nesvjestice.

Postoji li test za koronarnu bolest?

Testovi za provjeru koronarne bolesti mogu uključivati:

• Testovi krvi, uključujući testove za provjeru nivoa holesterola.
• Elektrokardiogram (koji se naziva i “EKG”) – Ovaj test bilježi električnu aktivnost vašeg srca.
• Stres test srca (test srca pod naporom – ergometrija) – Tokom ovog testa, doktor snima vaš EKG dok vježbate na traci za trčanje ili biciklu, ili uzimate lijekove za ubrzavanje rada srca.
• Ultrazvuk srca – Ovaj test koristi zvučne talase da stvori sliku vašeg srca dok kuca.
• Nuklearno testiranje srca – Tokom ovog testa, ljekar ubacuje malu količinu radioaktivnog materijala u vašu venu kroz iglu, a zatim kamerom snima srce.
• Kateterizacija srca – Tokom ovog testa, ljekar stavlja tanku cjevčicu u krvni sud u vašoj nozi ili ruci, a zatim pomjera cijev do vašeg srca. Kada je cijev na mjestu, može napraviti testove ili deblokirati začepljenu arteriju (otkloniti začepljenje).

Kako se liječi dijagnosticirana koronarna bolest?

Općenito, koronarna bolest se jednako liječi kod žena i muškaraca. Liječenje može uključivati:

Lijekove – Neki lijekovi ublažavaju bol u grudima. To uključuje nitrate, beta blokatore i druge. 

Drugi lijekovi smanjuju rizik od srčanog udara i pomažu vam da živite duže. To uključuje:

• Lijekove za snižavanje holesterola i drugih masnoća u krvi;
• Lijekove za snižavanje krvnog pritiska;
• Aspirin ili druge lijekove koji pomažu u sprečavanju stvaranja krvnih ugrušaka (tzv. antikoagulanti) po preporuci ljekara interniste ili kardiologa;
• Postupak za ponovno otvaranje začepljene arterije, nazvan “stenting“;
• Operacija za premoštenje začepljene arterije, nazvana “bypass operacija” ili “koronarna arterijska premosnica”.

Kako spriječiti koronarnu bolest?

Bolest srčanih krvnih sudova je najbolje spriječiti. 

To se može postići prevencijom razvoja rizičnih bolesti (povišeni krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, nikotinska ovisnost – pušenje, gojaznost, šećerna bolest) ili njihovom punom kontrolom. 

Šta konkretno možete poduzeti:

• Razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste stavili pod kontrolu gore navedena zdravstvena stanja.
• Ako pušite, prestanite pušiti.
• Vježbajte najmanje 30 minuta dnevno, što češće i više dana u sedmici.
• Smršajte, ako imate višak kilograma.
• Jedite redovno i dovoljno voća i povrća, ograničite unos punomasnih mliječnih proizvoda, a smanjite meso ili masnu hranu u ishrani. Ako, pak, birate mliječne proizvode, onda birajte nemasne ili malomasne. 
• Ograničite unos alkohola na najviše jedno piće dnevno.
• Liječite se od depresije, ako ste depresivni. Depresija povećava šanse da dobijete srčane bolesti.

Može li uzimanje hormona pomoći u prevenciji koronarne bolesti?

Doktori ne misle da uzimanje hormona poput estrogena pomaže u prevenciji koronarne bolesti. Oni ne preporučuju da žene koje su prošle kroz menopauzu (prestale da imaju menstruaciju) uzimaju estrogen za prevenciju bolesti koronarnih arterija. 

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.