Značaj aktivnog života
4 Decembra, 2021Kako i zašto paziti na holesterol?
Šta je holesterol?
Holesterol je masnoća koja se nalazi u krvi i predstavlja energetsku rezervu organizma. Kao takav, holesterol je neophodan za dobro zdravlje. Ako je nivo holesterola u organizmu povišen, onda postaje jedan od faktora za razvoj srčanih oboljenja i oboljenja krvnih sudova (kardiovaskularnih oboljenja). Ljudi sa povišenim ili visokim holesterolom imaju uvećan rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema. Što je viši holesterol i ako to duže traje, viši je rizik od ovih problema. Važno je napomenuti da je visok nivo holesterola promjenljiv rizični faktor te da se na njega može uticati promjenama životnih navika i korištenjem lijekova.
Koje vrste holesterola postoje?
Postoji nekoliko različitih vrsta holesterola. Ako uradite test na holesterol, ljekar će vam pročitati vaš:
- Ukupni holesterol – matematički zbir nivoa holesterola u krvi.
- LDL holesterol (low density lipoprotein = lipoprotein sa niskom gustoćom) – Često se naziva i “lošim” holesterolom, a “krivac” je za odlaganje masti u organima i masnim tkivima pa samim tim i na zidovima krvnih sudova. Upravo taj proces deponovanja na zidove krvnih sudova može dovesti do sužavanja ili čak potpunog začepljenja krvnih sudova, a samim tim i do smanjenog protoka krvi ili njegovog potpunog prestanka. Iz tog razloga visok nivo LDL holesterola povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara, ali i drugih oboljenja.
- HDL holesterol (high density lipoprotein = lipoprotein sa visokom gustoćom) – Nazivaju ga “dobrim” holesterolom i “zadužen” je za prenos svih masti iz krvotoka do jetre. Viši nivo HDL holesterola smanjuje rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih oboljenja.
- Trigliceridi – Trigliceridi su vrsta masnoće i često se mjere kada se mjeri i holesterol. Oni su vezani za unos ugljikohidrata u organizam. Ako jedemo previše hrane koja sadrži ugljikohidrate, višak koji se ne iskoristi odmah, pretvara se u trigliceride i odlazi u deponije masnog tkiva dok se ne ukaže potreba za njegovo korištenje.
Koje su vrijednosti normalnog nivoa holesterola?
Posavjetujte se sa vašim ljekarom kakve bi trebalo da budu vrijednosti vašeg holesterola. Generalno govoreći, ljudi koji nemaju srčane bolesti trebalo bi da prate sljedeće vrijednosti:
- Ukupni holesterol ispod 200 mg/dl (SAD) odnosno 5.2 mmol/l (EU);
- LDL holesterol ispod 130 mg/dl (SAD) odnosno 4.3 mmol/l (EU) – ili mnogo niži ako postoje i drugi rizični faktori od srčanog ili moždanog udara;
- HDL holesterol iznad 60 mg/dl (SAD) odnosno 2.0 mmol/l (EU);
- Trigliceridi ispod 150 mg/dl (SAD) odnosno 1.6 mmol/l (EU).
“Ljudi sa povišenim ili visokim holesterolom imaju uvećan rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.”
Šta uraditi ako imate povišen holesterol?
Razgovarajte sa vašim ljekarom o tome koliki je vaš rizik od srčanog i moždanog udara. Visok nivo holesterola samo je jedan od mnogih faktora koji može povećati rizik od srčanog i moždanog udara ili uopšte kardiovaskularnih, ali i drugih oboljenja. Ostali faktori koji povećavaju rizik uključuju:
- Pušenje;
- Visok krvni pritisak;
- Nasljedni faktor: roditelj, sestra ili brat koji su u mladosti (mlađi od 55 godina za muškarce i mlađi od 65 godina za žene) imali srčanih problema;
- Dijeta ili prehrana koja nije zdrava za srce;
Dijeta koja je zdrava za srce uključuje puno voća i povrća, vlakana i zdravih masti (poput one koja se nalazi u ribi i određenim uljima), a ograničava unos ugljikohidarata i nezdravih masti.
- Starost ili godine života;
Ako imate visok rizik od srčanog i moždanog udara, povišen holesterol predstavlja dodatni problem, i pored dijete, vaš ljekar će predložiti i liječenje lijekovima. S druge strane, ako ste u niskom riziku, povišen holesterol možda neće morati odmah biti liječen lijekovima, već samo dijetom i fizičkom aktivnošću.
Vaš ljekar će odlučiti da li su vam potrebni lijekovi na osnovu vaše dobi, porodične historije i vašeg ukupnog zdravstvenog stanja. Na osnovi tih parametara ljekar će se odlučiti za vrstu lijeka ili liječenja.
Nivo LDL-holesterola – ”lošeg holesterola” može se smanjiti na slijedeći način:
- Izbjegavanjem crvenog mesa, maslaca (puter), pržene hrane, masnih sireva i druge hrane koja ima puno zasićenih masti (hrana životinjskog porijekla);
- Gubitkom kilograma, ako imate prekomjernu težinu;
- Bavljenjem fizičkom aktivnošću od najmanje 150 minuta sedmično (šetanje, trčanje, vožnja bicikla, fitnes, planinarenje, plivanje).
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.
Notice: Trying to access array offset on value of type null in /home/znanjemd/public_html/wp-content/themes/betheme/includes/content-single.php on line 285
