Benigna hiperplazija prostate (BPH)

Benigna hiperplazija prostate (Benign prostatic hyperplasia – BPH) ili uvećana prostata je stanje kada se tkivo prostate uveća bez znakova maligniteta (karcinoma tj. raka prostate).

Prostata je žlijezda i dio je reproduktivnog sistema muškarca. Njena uloga je da proizvodi tekućinu za spermu. Lokalizirana je ispod mokraćne bešike, a ispred zadnjeg crijeva (rektuma). Obuhvata dio mokraćne cjevčice (uretra) koja nosi mokraću od mokraćne bešike do vanjske sredine. 

Prostata je kod odraslog muškarca veličine i oblika kestena. Prostata ima dva perioda rasta. Prvi period je u toku puberteta kada se veličina prostate poveća za skoro dva puta. Drugi period rasta počinje u ranoj odrasloj dobi oko 25. godine i traje tokom života odraslog muškarca. Sa starenjem, prostata se može povećati do stanja kada prouzrokuje određene smetnje vezano za pražnjene mokraćne bešike. To stanje se stručno naziva benigna hiperplazija prostate BPH što znači dobroćudno uvećavanje tkiva prostate. 

Povećanje prostate je dosta česta pojava kod muškaraca u starijoj dobi. Skoro polovina muškaraca u dobi između 50 i 60 godina, a skoro 90% muškaraca starijih od 80 imaju povećanu prostatu. 

Kada se prostata uveća, zbog svog specifičnog anatomskog položaja, može predstavljati smetnju kod pražnjenja mokraćne bešike zbog pritiska na uretru. Kao posljedica toga, zid mokraćne bešike zadeblja, postane slab i gubi mogućost potpunog pražnjena. Dio urina tako ostaje u bešici i može biti uzrok nelagode i izvor infekcija mokraćnih puteva.

Šta su uzroci povećanja prostate?

Uzroci povećanja prostate nisu sasvim jasni, ali se pretpostavlja da glavnu ulogu imaju hormonalne promjene u toku starenja. Na primjer, starenjem nivo muškog hormona testosterona se smanjuje, a nivo estrogena ostaje isti. Smatra se da poremećaj u tome balansu uzrokuje povećanje tkiva prostate. 

Ko je u riziku za povećanje prostate?

• Muškaci stariji od 50 (rizik se povećava sa starenjem),
• Muškarci koji imaju prekomjernu težinu ili su pretili,
• Muškarci koji imaju porodičnu historiju povećanja prostate kod svojih očeva,
• Muškarci koji nisu fizički aktivni,
• Muškaci koji imaju erektilnu disfunkciju.

Koji su simptomi povećanja prostate? 

Kada je prostata povećana, može da smeta pražnjenju mokraćne bešike, a u nekim slučajevima i da je potpuno blokira. Simptomi povećane prostate su: 

• Učestalo mokrenje, nekada svakih 1-2 sata, kao i često ustajanje da se mokri noću,
• Nepotpuno pražnjenje mokraćne bešike; osjećaj da je bešika puna i nakon što ste urinirali, 
• Isprekidan tok urina,
• Slab tok urina,
• Osjećaj hitnosti da se mokri: osjećaj da morate mokriti bez odlaganja (odmah),
• Naprezanje, tj. poteškoće da se počne urinirati ili potreba za naprezanjem da biste urinirali,
• Noćno mokrenje, buđenje noću da mokrite više od 1-2 puta.

Kako se dijagnosticira povećana prostata?

Dijagnoza povećane prostate se bazira na kliničkoj slici i simptomima. Težina kliničke slike zavisi od broja poteškoća/simptoma i njihove učestalosti. 

Često je za potvrdu dijagnoze potreban tzv. digitalni pregled prostate. U toku tog pregleda vaš ljekar prstom opipa zadnju stranu prostate. Tim se pregledom može ocijeniti veličina, osjetljivost i izrasline na prostati. Za taj pregled pacijent se postavi na stranu ili se nagne. Ljekar koristi rukavice i lubrikant. 

Što se tiče laboratorijskih testova može se uraditi analiza urina da bi se isključile neke druge bolesti koje mogu dati slične simptome, kao na primjer: dijabetes, infekcije mokraćnih kanala, tumor mokraćne bešike.

U krvi se može testirati PSA (prostata specifični antigen) ako se sumnja na karcinom. Obično je nivo ovog antigena vrlo nizak kad je prostata zdrava. Povećanje prostate može uzrokovati povećani nivo PSA-a, ali i neka druga oboljenja kao što je infekcija prostate ili karcinom.

Kako se liječi povećanje prostate?

Postoji nekoliko opcija za liječenje povećane prostate. Vaš ljekar i vi ćete odlučiti koji oblici liječenja su primjereni za vas. 

Glavni oblici liječenja su slijedeći: 

• Aktivni nadzor, tj. redovni pregledi od strane ljekara i praćenje simptoma (ovaj oblik je podoban kod blagih i srednjih simptoma koji pacijentu ne narušavaju komfor),
• Propisani lijekovi koji rade tako da smanjuju tkivo prostate,
• Manje invazivni hirurški zahvati,
• Invazivni hirurški zahvati.

Blagi oblici povećane prostate se ne moraju tretirati i zavisi od vaše želje da se ublaže simptomi. Teži oblici ponekad zahtijevaju minimalno invazivne hirurške zahvate. Ponekad se koriste kombinovi pristupi liječenju.

Kako se može spriječiti BPH?

Ne postoji način kako spriječiti povećanje prostate u određenim godinama. Ipak, gubitak na težini kao i zdrava ishrana bogata voćem i povrćem mogu pomoći. Debljina (gojaznost) može povećati nivo određenih hormona koji uzrokuju povećanje prostate. Fizička aktivnost primjerena godina i održavanje normalne tjelesne težine smanjuje mogućnost razvoja ovog poremećaja.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.