Mikroplastika i nanoplastika povezana sa srčanim udarom, moždanim udarom i ranom smrću

Studije pokazuju da u prosjeku ukupna masa progutanih čestica mikroplastike iz plastičnih boca za vodu jednaka tome kao da pojedemo 50 plastičnih vrećica godišnje. Na globalnom nivou, to je sedmično 5 grama plastike, što je ekvivalent količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.

Mikroplastika (čestice manje od pet milimetara) zagađuju našu hranu, vodu za piće, pa čak i zrak. Sve što je manje je nanoplastika koja se mjeri u milijarditim dijelovima metra. Obje vrste čestica izazivaju niz toksikoloških efekata.

Ove sitne čestice mogu doći iz različitih izvora, poput umjetnih vlakana odjeće, mikrozrnaca koje se nalaze u pojedinim pastama za zube, flaširanoj vodi, te se kroz otpad vraćaju u mora, rijeke i okeane i svakodnevno ulaze u naš lanac ishrane. Pokazalo se da mnoga uobičajena jela i pića, uključujući vodu, pivo, plodove mora i sol, sadrže mikroplastiku. Nanoplastika se može pronaći u ljudskoj krvi, tkivima pluća i jetre, urinu i fecesu, majčinom mlijeku i posteljici.

Stručnjaci vjeruju da je nanoplastika najopasnija plastika za ljudsko zdravlje. Sićušni fragmenti, koji su 1000 puta manji od ljudske dlake, mogu proći kroz probavni trakt ili pluća i ući u krvotok. Nanoplastika može ući u ćelije i tkiva u ključnim organima, potencijalno mijenjajući biološke procese i uzrokovati upale i bolesti. 

Mnoge bazične studije (na laboratorijskim životinjama) ukazuju da su mikroplastika i nanoplastika (MNP) potencijalni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti. Do sada su nedostajali konkretni dokazi koji bi ovaj rizik povezali sa zdravljem ljudi, međutim studija nedavno objavljena u New England Journal of Medicine je sugerirala moguću vezu između MNP i kardiovaskularnih bolesti kod ljudi.

Gore spomenuta studija je pokazala da su oni koji su imali mikroplastiku ili nanoplastiku u tkivima karotidnih arterija imali dvostruko veći rizik od srčanog udara, moždanog udara ili smrti od bilo kojeg uzroka u naredne tri godine u odnosu na one koji ga nisu imali.

Ova studija je trajala nešto manje od 3 godine i uključeno je ukupno 257 pacijenata. MNP je otkrivena u plaku karotidne arterije kod 150 pacijenata (58,4%). Otkrivena je moguća povezanost pacijenata sa plakom karotidne arterije u kojima su otkriveni MNP i povećanim rizikom od srčanog udara, moždanog udara ili smrti zbog bilo kojeg uzroka nakon 34 mjeseca praćenja od onih kod kojih MNP nije otkrivena.

Bitno je napomenuti da ova studija ima ograničenja. Ne isključuje se mogućnost laboratorijske kontaminacije. Potrebno je da se buduća istraživanja vrše u uslovima gdje je svaka vrsta kontaminacije isključena, u prostorijama koje ne sadrže nikakav drugi oblik plastike osim onog uključenog u analizu studije. Također, naglašeno je  da rezultati ove studije ne ukazuju na direktan i siguran odnos između MNP-a u plaku i kardiovaskularnih bolesti ili ishoda smrti, te da mogu postojati rizici od izloženosti drugim neizmjerenim i neuključenim faktorima, kao što su nepoznata izloženost u toku života ili zdravstveni status.

Važno je navesti još jedno nedavno istraživanje koje je pokazalo da 1 litar flaširane vode sadrži u prosjeku 240.000 plastičnih čestica iz sedam vrsta plastike, od kojih je 90% nanoplastika.

Izbjegavanje kontaminacije plastikom je izazovno, ako ne i nemoguće, ali svako od nas, na svoj način, mogao bi početi koristiti manje plastike i usmjeriti svoje svakodnevne izbore na druge materijale. Neki od načina da smanjimo utjecaj plastike na naš organizam su:

• korištenjem posuda od nehrđajućeg čelika i stakla kada je to moguće; 
• izbjegavanje korištenja mikrovalne peći za podgrijavanje hrane ili pića koje se nalazi u plastici, uključujući formulu i mlijeko za bebe; 
• ne stavljajte plastiku u mašinu za pranje sudova, jer toplota može izazvati ispiranje hemikalija;
• pogledajte šifru za reciklažu na dnu proizvoda (boca ili neki drugi plastični proizvod) da biste pronašli vrstu plastike i izbjegavajte plastiku s kodom za reciklažu 3, koja obično sadrži ftalate. Ftalati, poznati kao “posvuda hemikalije” (jer su jako česte), vrsta su hemikalija koje se koriste u proizvodnji, a za koje se zna da dovode do hormonskih poremećaja;
• smanjite upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu; 
• kada idete u trgovinu ponesite cekere i vrećice za višekratnu upotrebu; 
• kada uzimate “coffee to go” tj. kafu za ponijeti, ponesite putnu šolju i zamolite u lokalu da vam sipaju u tu šolju umjesto u jednokratnu plastičnu;
• ponesite metalni pribor u kancelariju ili školu, smanjite korištenje plastičnih čaša i pribora za jelo.

Ovo nije puno, ali je za dobrobit vašeg zdravlja, zdravlja ljudi oko vas i naše drage Majke Prirode!

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.