Hipotireoza je stanje u kojem štitna žlijezda ne proizvodi dovoljno hormona koji je neophodan za normalno funkcionisanje metabolizma našeg organizma. To je najčešći oblik poremećaja štitnjače.
Štitna žlijezda je žlijezda u obliku leptira na sredini vrata, smještena ispod larinksa (glasnica) i iznad klavikula (ključne kosti). Glavni zadatak štitne žlijezde je da kontroliše vaš metabolizam. Metabolizam je proces kojim tijelo koristi i skladišti energiju. Štitna žlijezda stvara hormone T4 i T3 (detaljnije niže u tekstu) za kontrolu vašeg metabolizma.
Kada vaša štitna žlijezda ne stvara, odnosno ne oslobađa, dovoljno hormona u vašem tijelu, taj se poremećaj zove hipotireoza. Kao posljedica tog stanja vaš metabolizam se usporava, što utiče i na funkcionisanje cijelog tijela.
Funkciju štitne žlijezde kontrolira žlijezda koja je smještena odmah ispod mozga, a poznata je kao hipofiza. Hipofiza proizvodi hormon (TSH) koji stimulira štitnjaču da proizvodi hormone T3 i T4.
U otprilike 95% slučajeva, hipotireoza je posljedica problema u samoj štitnoj žlijezdi i naziva se “primarna hipotireoza”.
Najčešći uzrok hipotireoze je upala (inflamacija) same žlijezde. Najčešći uzroci su autoimune prirode (nepoznatog uzroka), a najčešća je Hašimotova bolest (sindrom). Početna upala je prolaznog karaktera, ali rezultira postepenim smanjenjem funkcije štitne žlijezde koje dovodi do hipotireoze, to jest smanjene produkcije hormona štitnjače.
Međutim, određeni lijekovi i bolesti također mogu smanjiti funkciju štitnjače. Na primjer, hipotireoza se može razviti nakon liječenja hipertireoze (prekomjerno lučenje hormona štitnjače), kao što je tireoidektomija (hirurško uklanjanje štitnjače) ili liječenje radioaktivnim jodom (kojim se uništava tkivo štitne žlijezde da ne bi proizvodilo hormone). U nekim slučajevima, hipotireoza je rezultat smanjene proizvodnje tireostimulirajućeg hormona (TSH) od strane hipofize (tzv. sekundarna hipotireoza).
Problemi sa štitnjačom češći su kod žena i povećavaju se s godinama.
Simptomi hipotireoze variraju, neki ljudi nemaju simptome, dok drugi imaju dramatične simptome ili, mada rijetko, simptome opasne po život.
Simptomi hipotireoze su poznati po tome što su nespecifični i oponašaju mnoge normalne promjene starenja. Obično se razvijaju polako, tokom vremena, ponekad i godinama. Simptomi su uglavnom povezani sa stepenom hipotireoze. Mnogi ljudi s blagom hipotireozom otkriju ovaj poremećaj štitnjače slučajno, na skrining testovima, ali imaju malo ili nimalo simptoma koji se u konačnici pripisuju hipotireozi ili odgovaraju na liječenje hipotireoze.
To se stanje nazive subklinička hipotireoza.
Nasuprot tome, ljudi s umjerenom do teškom hipotireozom obično imaju izražene simptome, a koji se poboljšavaju uzimanjem hormona štitnjače.
Hormoni štitnjače normalno stimulišu metabolizam, a većina simptoma hipotireoze odražava usporavanje metaboličkih procesa. Oni mogu uključivati:
Jednostavnim testovima krvi može se utvrditi da li osoba ima hipotireozu. Ljekari mogu naručiti ove testove ako sumnjaju da osoba ima hipotireozu na osnovu njenih znakova i simptoma (pogledajte ‘Simptomi hipotireoze’ iznad) ili ih mogu koristiti za skrining, tj. za provjeru problema sa štitnom žlijezdom kod osobe bez simptoma (što se u principu rutinski ne preporučuje za odraslu populaciju osim u nekim slučajevima kao što je infertilnost – poteskoća sa ostvarenjem trudnoće i u toku trudnoće).
Krvni testovi mogu potvrditi dijagnozu i odrediti osnovni uzrok nedostatka hormona štitnjače:
*Rutinski skrining — Preporučuje se da se sve novorođene bebe rutinski pregledaju na nedostatak hormona štitnjače. Odrasle osobe ne treba rutinski testirati na bolest štitnjače.
Općenito, hipotireoza je stanje koje se može liječiti redovnim uzimanjem lijekova i redovnim pregledima kod vašeg ljekara.
Cilj liječenja je da se nivoi tireostimulirajućeg hormona (TSH) i tiroksina (T4) u krvi vrate u normalne vrijednosti i da se ublaže simptomi.
Hipotireoza se liječi nadomjesnom terapijom hormona štitnjače. Ovo se obično daje kao oralni (pilula) oblik T4, koji se zove “levotiroksin”. Većina ljudi s hipotireozom mora nastaviti uzimati levotiroksin do kraja života. Ovo vašem tijelu daje odgovarajući nivo hormona koji samo ne može proizvesti.
U većini slučajeva, simptomi hipotireoze počinju da se poboljšavaju u roku od dvije sedmice od početka terapije. Međutim, osobama sa ozbiljnijim simptomima, posebno bolovima u mišićima i slabošću, može biti potrebno nekoliko mjeseci liječenja prije nego što se potpuno oporave.
Savjeti za uzimanje lijekova — Levotiroksin treba uzimati jednom dnevno na prazan želudac (idealno 30-60 minuta prije jela ili tri do četiri sata nakon). Većina ljudi uzima lijekove čim se probude ujutro i odgađaju doručak za 30-60 minuta.
Važno je naglasti da se lijek za hipotireozu ne uzima sa bilo kojim drugim lijekom ili s suplementima. Nabolje ga je uzeti sa malo vode.
Hrana sa puno vlakana, antacidi koji sadrže kalcijum ili aluminijum i tablete željeza mogu ometati apsorpciju levotiroksina i treba ih uzimati u različito doba dana, najmanje 4 sata poslije uzimanja levotiroksina.
Vaš ljekar će propisati početnu dozu levotiroksina, a zatim ponovo testirati nivo TSH u krvi nakon šest sedmica. Vaša doza se može prilagoditi u tom trenutku ako je potrebno. Ovaj proces će možda morati da se ponovi nekoliko puta prije nego što nivo hormona postane normalan. Hormon štitnjače utiče na rad srca. Iz tog razloga, većina zdravstvenih radnika propisuje nižu početnu dozu levotiroksina kod starijih osoba i osoba s koronarnom arterijskom bolešću.
Kada se utvrdi optimalna doza, vaš ljekar može preporučiti praćenje krvnih pretraga jednom godišnje ili češće po potrebi. Većina ljudi s hipotireozom zahtijeva doživotno liječenje, iako će dozu levotiroksina možda trebati prilagoditi s vremenom.
Promjene u dozi levotiroksina obično su zasnovane na vašem nivou TSH. Možda će biti potrebno povećati vašu dozu ako se bolest štitne žlijezde pogorša, u trudnoći, kod stomačnih oboljenja koji ometaju apsorpciju levotiroksina ili dobijete na težini.
Dozu će možda trebati smanjiti kako starite, nakon porođaja ili ako gubite na težini.
Nikada nemojte povećavati ili smanjivati dozu levotiroksina bez razgovora sa svojim ljekarom. Prekomjerna nadoknada levotiroksina može uzrokovati blagu hipertireozu, sa povezanim rizicima od atrijalne fibrilacije (nepravilan rad srca) i, moguće, ubrzanog gubitka koštane mase (osteoporoze).
U nekim blagim slučajevima možda nećete imati simptome hipotireoze ili simptomi mogu nestati s vremenom. U drugim slučajevima, simptomi hipotireoze će nestati tek nakon početka liječenja. Za one sa posebno niskim nivoom hormona štitnjače, hipotireoza je doživotno stanje koje će se morati redovno pratiti i liječiti lijekovima.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.