Uticaj buke na zdravlje čovjeka

Buka predstavlja svaki neželjeni zvuk koji kod čovjeka izaziva nelagodu, a nekada čak i bol. U modernom svijetu buka je neizbježan faktor, a u posljednje vrijeme veliki značaj se pridaje uticaju buke na zdravlje ljudi. Glasni zvukovi, kao i buka su odavno povezan s štetnim uticajima na zdravlje čovjeka. 

Kako buka utiče na sluh

U prošlosti se najčešće povezivalo djelovanje buke s uticajem na sluh. Prema istraživanjima, u Sjedinjenim Američkim Državama je više od 30 miliona ljudi svakodnevno izloženo štetnim nivoima buke svaki dan, što za posljedicu ima nepopravljivo oštećenje sluha izazvanog bukom  kod oko 10 miliona odraslih, te preko 5 miliona djece.

U svijetu u kojem živimo buka se može smatrati modernom epidemijom. Prema klasifikaciji SZO, zvukovi od 40-50 decibela (dB) su ugodni, a dozvoljena granica buke je do 80 decibela. Oko 10% svjetske populacije je izloženo nivoima zvuka koji su iznad dopustljivog. Pored toga, u određenim zanimanjima, kao što je građevinarstvo, najmanje 25% zaposlenih je izloženo štetnim nivoima buke. 

U određenim zanimanjima, kao što je građevinarstvo, najmanje 25% zaposlenih je izloženo štetnim nivoima buke.

Pored buke koja nastaje pri obavljanju određenih poslova, važna je izloženost uticaju buke za vrijeme slobodnih aktivnosti kao što je: pojačan ton na TV-u ili radiju, slušanje glasne muzike, igranje kompjuterskih igrica ili dugotrajno nošenje slušalica u ušima. Bukom izazvan gubitak sluha (engl. Noise-induced hearing loss – NIHL) predstavlja drugi najčešći razlog gubitka sluha, nakon prezbiakuzije (staračka nagluhost). Ovo stanje pogađa oko 5% svjetske populacije, a smatra se da značajno utiče na svakodnevni život čovjeka.

Indirektni uticaji buke na ljudsko zdravlje

Pored uticaja na sluh, u novije vrijeme se sve više istražuju i ostali, tzv. indirekntni  uticaji buke  na ljudsko zdravlje, a istraživanja pokazuju  da  buka ima značajno veliki uticaj na cjelokupno zdravlje populacije. Buka utiče na kardiovaskularni sistem, centralni nervni, endokrini i probavni sistem. Indirektni uticaji buke se najčešće manifestuju kao neurovegetativne reakcije što uključuje povišen krvni pritisak, endokrinološke  poremećaje, umor  i psihičke reakcije u vidu razdražljivsti, smanjenja  koncentracije i ometanja normalnog sna. Istraživanja pokazuju da se za svakih 10 decibela povišenja buke povećava šansa kako za infarktom miokarda, tako i za rizik od nastanka moždanog udara. 

Značajno je spomenuti i uticaj buke na ciklus sna – budnosti. Jedan od najčešćih štetnih uticaja buke jeste na kvalitet sna, naročito na REM fazu spavanja. Preporuke su da tokom noći i vremena spavanja, nivo buke ne bi trebao prelaziti 30 dB. Buka je povezana s nastankom anksioznosti, glavobolje, poremećajima raspoloženja, kao i smanjenjem koncentracije i pamćenja. Osobe s poremećenim snom zbog buke često traže medicinsku pomoć, te im se za rješavanje problema sa snom često propisuju lijekovi za spavanje od kojih neki izazivaju ovisnost. Na lijekove za spavanje se troši veliki novac, nekada iz džepova pojedinaca, a nekada iz zdravstvenog osiguranja što čini značajan dio zdravstvenih izdataka zemlje.  Buka može uticati na lošiji radni i školski uspjeh, te generalno imati značajan uticaj na socijalno blagostanje ljudi.

Jedan od najčešćih štetnih uticaja buke jeste na kvalitet sna, naročito na REM fazu spavanja.

Postoje grupe ljudi koje su osjetljivije na buku, a djeca su jedna od najpogođenijih populacija jer njihova izloženost uticaju buke u ranom djetinjstvu može dovesti do dugoročnih posljedica po njihovo zdravlje  i profesionalni uspjeh. Pored djece, na buku su posebno osjetljive starije osobe i hronični bolesnici, a naročito oni koji zbog prirode oboljenja ili zdravstvenog stanja  najveći dio dana provode u krevetu. Povećan rizik za nastanak posljedica povezanih s bukom imaju radnici koji rade na radnim mjestima gdje je prisutna buka.

Saobraćaj – glavni zagađivač u pogledu buke

Institut za Globalno zdravlje u Barseloni je sproveo studiju u preko 700 evropskih gradova i rezultati studije pokazuju da je gotovo 60 miliona odraslih osoba izloženo nezdravim razinama buke koju stvaraju vozila u saobraćaju. Istraživanje je pokazalo da se postotak stanovništva izloženog razinama buke višim od preporučenih u europskim glavnim gradovima kreće od 29,8% u Berlinu do 86,5% u Beču, a uključujući 43,8% u Madridu i 60,5% u Rimu.

Glavni ekološki zagađivač u pogledu buke je saobraćaj i to najviše cestovni, ali i željeznički i vazdušni. Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije za buku od saobraćaja određuju da ne bi trebale prelaziti 53 dB, te 45 dB tokom noći kako bi se izbjegle štetne posljedice po zdravlje. Preporučene vrijednosti za željeznicu su 54 dB u razdoblju dan – večer – noć  i 44 dB tokom noći, a za avione 45 dB u razdoblju dan – večer – noć i 40 dB tokom noći.

Epidemiološke studije pokazuju značajnu povezanost saobraćajne buke i porasta kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Buka utiče na nivo oksidativnog stresa, te da uzrokuje porast hormona stresa – kortizola, što utiče na razvoj vaskularne disfunkcije i visokog pritiska. 

Kako ograničiti izlaganje buci

Radi zaštite zdravlja ljudi od izloženosti uticaju buke potrebno je, koliko je to moguće, ograničiti izlaganje buci. Postoje dvije grupe mjera: opšte i individualne. Opšte mjere su one kojim se smanjuje nivo buke u okolišu urbanističkim planiranjem što se u prvom redu odnosi na odvajanje stambenih zona od saobraćajnica. Individualne mjere se odnose na osobe koje rade na mjestima visoke  izloženosti buci tokom rada, a odnose se na  korištenje štitnika za zaštitu sluha (antifona) ili slušalica protiv buke.

U pripremi ovog teksta pomogla je studentica Naida Salković.

Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.