Astma je oboljenje pluća koje može dovesti do otežanog disanja. Simptomi astme mogu biti blagi ili teški, a javljaju se povremeno. Ponekad simptomi astme počnu iznenada. Napadi astme se dešavaju kada se javi upalna reakcija u disajnim putevima, uzrokovana alergijama, infekcijama ili štetnim supstancama koje udišemo, koje dovode do sužavanja tih puteva. Ponekad su neke osobe sklone astmi i kao dio genetske predispozicije, tj. ako je imaju u porodici.
Simptomi astme mogu biti:
Simptomi se mogu javljati dnevno, sedmično ili rjeđe, te mogu varirati od blagih do teških. Iako rijetko, astmatični napad ponekad može dovesti do smrti.
Da. Vaš doktor će vas pitati o simptomima koje imate i zatražiti od vas da uradite test disanja da bi provjerio kako i koliko vaša pluća rade. Taj test se zove spirometrija i važan je kod otkrivanja smetnji disanja i procjene funkcije pluća.
Ako vaš doktor smatra da su alergije uzrok vaše astme ili da mogu pogoršati vašu astmu, može vam predložiti testiranje na alergije.
Za neke ljude, astma je mala smetnja. Za druge, to može biti veliki problem koji ometa svakodnevne aktivnosti i može dovesti do, po život opasnog, napada astme.
Astma se ne može izliječiti, ali se njeni simptomi mogu kontrolisati. Budući da se intenzitet astme često, protokom vremena, mijenja, važno je da sarađujete sa svojim ljekarom kako biste pratili svoje simptome i prilagodili liječenje prema potrebi.
Astma se tretira različitim vrstama lijekova. Lijekovi mogu biti inhalatori (pumpica), tekućine ili pilule. Vaš ljekar će propisati lijek na osnovu toga koliko često imate simptome i koliko su ti simptomi ozbiljni. Lijekovi za astmu djeluju na jedan od dva načina:
Lijekovima za dugotrajnu kontrolu astme obično je potrebno duže da djeluju, ponekad i nekoliko sedmica. Zato je jako važno da ste u stalnom kontaktu sa svojim ljekarom sve dok vaša terapija i lijek ne počnu da djeluju.
Veoma je važno da uzimate sve lijekove koje vam je ljekar prepisao, tačno onako kako treba da ih uzimate. Razgovarajte sa vašim ljekarom o ispravnom načinu korištenja inhalatora.
Vaš ljekar će vas obavijestiti šta treba učiniti kada se vaši znakovi i simptomi pogoršaju – i kada vam je potrebna hitna pomoć. Znakovi hitnog stanja astme uključuju:
Akcioni plan za astmu je lista uputstava koja vam govore:
Ako imate česte ili teške simptome astme, vaš ljekar može predložiti konkretan akcioni plan za astmu. Kao dio vašeg akcionog plana, možda ćete morati koristiti nešto što se zove “mjerač vršnog protoka” zraka (peak flow meter). Udisanje u ovaj uređaj će pokazati kako vaša pluća rade. Vaš ljekar će vam pokazati pravi način da koristite mjerač vršnog protoka zraka.
Ako vam je potreban lijek za astmu svaki dan, trebali biste posjećivati svog ljekara redovno.
Da. Vi možete spriječiti pogoršanje astme izbjegavanjem stvari koje uzrokuju vaše simptome ili ih pogoršavaju. Doktori to zovu “okidači”. Ako znate koji su vaši okidači, izbjegavajte ih što je više moguće. Ovdje su navedeni neki uobičajeni:
VAŽNO: Gripa niti druge viroze se ne liječe antibioticima (na primjer Sumamed, Hiramicin, Doxycillin, Ospen).
Neke odrasle osobe s astmom imaju teže simptome ako uzimaju aspirin ili lijekove koji se nazivaju nesteroidni antiupalni lijekovi ili NSAIL. NSAIL uključuju ibuprofen, brufen i naproksen. Pitajte svog ljekara ako trebate izbjegavati ove lijekove.
Ako ne možete izbjeći određene okidače, možda ćete morati uzeti dodatnu dozu kratko i brzodjelujućeg inhalatora prije vježbanja, te ako se nalazite u blizini polenskih biljaka ili životinja na koje ste alergični.
Astma se mijenja tokom vremena. Redovno posjećujte svog ljekara kako biste razgovarali o vašim simptomima i adekvatno pratili svoje liječenje.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.