Hernija ili kila, u narodu poznata kao “bruh”, nastaje kada se kroz oslabljeni mišićni zid okolna tkiva pomaknu prema tom mjestu i izboče se ili strše kroz to oslabljeno mjesto.
Vaši unutrašnji (abdominalni) organi i tkiva su raspoređeni i ostaju na svome mjestu zahvaljujući čvrstom mišićnom zidu koji se zove abdominalni (trbušni) zid. Abdominalna hernija ili kila nastaje kada je taj zid oslabljen ili pokidan. U tom slučaju okolni organi i tkiva koji su prethodno bili na svom mjestu se izbočuju i strše kroz oslabljeni dio zida.
Hernije se mogu pojaviti na različitim dijelovima tijela. Kada se dogode u predjelu prepona i bedara, nazivaju se ingvinalnim (preponskim) ili femoralnim (bedrenim) hernijama (slika 1). Bilo koja vrsta hernije može izrasti u obliku balona i formirati vrećicu. U nekim slučajevima, vrećica sadrži crijevnu petlju ili komadić masti koji je inače normalno uvučen unutar trbuha.
Preponske hernije su češće kod muškaraca nego kod žena.
Preponske hernije ne izazivaju uvijek simptome. Ako se simptomi pojave, oni mogu uključivati:
Hernije mogu biti veoma bolne, pa čak i opasne ako se tkivo u herniji zavuče i ne može da sklizne nazad u stomak. Kada se to dogodi, tkivo ne dobija dovoljno krvi, pa se može oštetiti ili odumrijeti. Ovo je češće kod femoralnih nego kod ingvinalnih hernija.
Posjetite ljekara ukoliko osjetite ili vidite izbočenje u preponama i ukoliko imate osećaj povlačenja ili bola u preponama, čak i ako nemate izbočenja.
U većini slučajeva, ljekari mogu dijagnosticirati herniju samo pregledom.
Često se sadržaj hernije može “smanjiti” ili lagano gurnuti nazad u stomak. Ipak, u nekim slučajevima hernija ostane zarobljena i ne može se vratiti nazad. Ako se to dogodi, tkivo koje je zarobljeno se može oštetiti. U narodu je to poznato kao ukliještenje.
Ako osjetite bol u području oko izbočine ili vam je muka, odmah pozovite svog ljekara ili hirurga.
Vaš ljekar će obaviti pregled i zamoliti vas da kašljete ili se naprežete dok on/ona vrši pritisak i pregleda područje prepona. Ponekad su potrebni posebni testovi, kao što je ultrazvuk ili CT skeniranje.
Hernije se liječe operativnim zahvatom. Hernije bez simptoma se mogu pratiti i operacija planirati s vašim ljekarom obzirom na veličinu i lokaciju. Međutim, potrebna je hitna operacija ako hernija postane zarobljena ili uzrokuje bol. Operacija se može obaviti laparoskopski ili klasičnom hirurškom metodom. Rezultati su slični kod obje vrste operacije. U oba slučaja hirurg zašiva sloj slabog tkiva, tako da ništa ne može da se ponovo izboči. U većini slučajeva, hirurzi će također zakrpiti to područje komadom mreže koja će da umanji naprezanje zida tkiva i zahvaljujući tome, smanjiti vjerovatnoću da se hernija vrati.
Oporavak ovisi o pacijentu i samoj operaciji. Uz određena ograničenja fizičkih aktivnosti, koja su nužna za adekvatno liječenje, većina ljudi se potpuno oporavi u roku od četiri do šest sedmica.
Ovaj tekst je recenziran od strane ZDZ stručnog tima.